Ilirika Investments pokreće Ilirika Gold, novi fond fokusiran na investiranje u vrijednosnice zlata i rudnike zlata. Prvi dan rada fonda je 27. listopada i cilj fonda je u prvih mjesec dana prikupiti minimalni kapital u visini 5 milijuna kuna te su u tom razdoblju svi ulagači bez obzira na visinu ulaganja oslobođeni ulazne naknade. Minimalni ulog u fond iznosi 100 eura u kunskoj protuvrijednosti za prvu uplatu. Plaćanjam putem trajnog naloga u poslovnim bankama najmanji mjesečni ulog iznosi 20 eura u kunskoj protuvrijednosti. Ilirika Investments poziva sve zainteresirane da na službenom stranicama www.ilirika.hr provjere mjesta upisa u fond ili zatraže individualno ili grupno savjetovanje vezano uz ulaganje u fondove i rizike koje ulaganje donosi. Novi fond Ilirike otporan je na recesiju, vrlo postojan, s dugoročnom perspektivom...
Ilirika Investments pokreće Ilirika Gold, novi fond fokusiran na investiranje u vrijednosnice zlata i rudnike zlata.
Prvi dan rada fonda je 27. listopada i cilj fonda je u prvih mjesec dana prikupiti minimalni kapital u visini 5 milijuna kuna te su u tom razdoblju svi ulagači bez obzira na visinu ulaganja oslobođeni ulazne naknade.
Minimalni ulog u fond iznosi 100 eura u kunskoj protuvrijednosti za prvu uplatu. Plaćanjam putem trajnog naloga u poslovnim bankama najmanji mjesečni ulog iznosi 20 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Ilirika Investments poziva sve zainteresirane da na službenom stranicama www.ilirika.hr provjere mjesta upisa u fond ili zatraže individualno ili grupno savjetovanje vezano uz ulaganje u fondove i rizike koje ulaganje donosi.
„Novi fond Ilirike otporan je na recesiju, vrlo postojan, s dugoročnom perspektivom,“ kaže Ivan Ivin, predsjednik Uprave Ilirika Investments. U društvu smatraju da je je investicijska poruka ovakvog fonda snažna i konzistentna već dulji niz godina te da su uvjereni da će donositi prinose ulagateljima i u nadolazećim godinama.
U vremenima velikih financijskih kriza, a danas svjedočimo jednoj od najtežih kriza u povijesti, sve zemlje se sve više okreću zlatu, ističu u Ilirici. U slučajevima kakva je bila Azijska kriza 90-tih zlato preuzima ulogu jedine opće priznate valute, i postaje jedini oblik opće prihvaćenog platežnog sredstva.
Nude i objašnjenje zašto zlato prema nnjihovom mišljenju ne može postati novi mjehurić od sapunice. Naime, između 1920. i 1980.g. (kraja „zlatnog standarda“) dionice zlata predstavljale su 25 % ukupne globalne imovine.
Danas one predstavljaju manje od 1% ukupne globalne imovine. Što bi dakle, trebalo značiti da postoji veliki potencijal i mogućnost daljnjeg porasta vrijednosti zlata.
Pri tome, napominju, zlato je još uvijek jeftino ako se prikazuje u usporedbi s naftom, te je fer i ispravno vrednovano u ovom trenutku, u usporedbi sa vrijednosti dioničkih indeksa (gold / S&P 500), a i s vrijednostima i cijenama američkih nekretnina. A zanimljiv je i podatak da centralne banke polako prihvaćaju vrijednosti zlata. 2009 godina bila je prva godina, u posljednjih 15 godina, kada su kupile više zlata nego što su ga prodale.