Poslovne vijesti - Hrvatska

Porez na banke donio bi 1,9 milijardi kuna

Kako natjerati banke da dio dobiti vrate društvu? Premijerka Jadranka Kosor pokušat će utjecati na snižavanje kamatnih stopa na sastanku koji će se održati u srijedu, informacija je koju je Vjesnik objavio u ponedjeljak, a premijerka potvrdila gostujući na Hrvatskom radiju.

Premijerka je istaknula da će u srijedu s predstavnicima banaka, kao gospodarskih subjekata, razgovarati o »koliko je moguće ravnomjernijoj raspodjeli tereta«. Tema sastanka bit će suradnja banaka na Vladinim programima, odnosno modificiranom modelu poticanja stanogradnje i modelu A+ koji se tiče jeftinijih kredita za poduzetnike.

»Dva su projekta u kojima očekujem tijesnu suradnju banaka, a vjerujem da prostora ima i na drugim područjima«, odgovorila je Jadranka Kosor na pitanje vjeruje li da postoji prostor za snižavanje kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj.

Kamatne stope na kredite Hrvatima su previsoke, što sugerira podatak Hrvatske narodne banke (HNB) prema kojem stanovništvo i u 2010. nastavlja smanjivati ukupnu zaduženost. Naime, plasmani stambenih kredita lagano su porasli, ali ostali izdani krediti pali su početkom 2010. za pet do šest posto po godišnjoj stopi, čime je nastavljen trend smanjenja zaduženosti stanovništva doduše usporenijim tempom.

Iako pokušavaju zatvoriti kredite, građanima Hrvatske ostaje sve manji udio raspoloživog dohotka pa preživljavaju prelijevajući iz 'šupljega u prazno' koristeći pritom skupe kreditne kartice i još skuplje 'minuse', privilegij raspolaganja novcem koji nemamo za što se plaća naknada od 11 do 13 posto. Pokušavajući preživjeti i otplaćivati kredite stanovništvo je, prema analizi HNB-a iz sredine 2010., zaduženo u iznosu od 40 posto BDP-a, što bi značilo da ukupni dugovi građana premašuju 130 milijardi kuna.

Mnogi za prezaduženost optužuju banke i pozivaju ih da snize kamate, a postoje i inicijative ukidanja valutne klauzule te oporezivanja aktive banaka.

Poslovne banke i u vremenima krize uspješno posluju, pa su tako u 2010. povećali ukupnu dobit sektora prije oporezivanja za 8,8 posto, na 4,6 milijardi kuna. Iako u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) napominju da se trend snižavanja kamatnih stopa bilježi od sredine 2009., iznosi koji se u Hrvatskoj plaćaju daleko su iznad onih u Europskoj uniji, naročito u domicilnim zemljama banaka majki naših najvećih poslovnih banaka.

»Kamatne stope neće se značajnije sniziti dok se ne popravi kreditni rejting Hrvatske i makroekonomska situacija, jer se cijena kapitala veže direktno uz CDS, odnosno stopu rizika kredita«, ponavlja Zoran Bohaček, direktor HUB-a.

Udruga je u nekoliko navrata pojašnjavala da su kamatne stope za Hrvatsku uvjetovane prvenstveno procjenom rizika, koji je za Hrvatsku visok, te da bez popravka ekonomije nema jeftinijih kredita.

Čak i matične banke, naših dviju najvećih banaka - Unicredit Grupa te Intesa Sanpaolo - radi regulatora iz svojih zemalja ne mogu po boljim uvjetima plasirati sredstva bankama kćerima, jer bi tada svoj portfelj izložile riziku.

Zaključak je dakle da, unatoč nastojanjima premijerke, banke jednostavno neće biti u mogućnosti sniziti kamatne stope na kredite. Utoliko je zanimljiv podatak da su u 2009. banke ukupno na kamatnim prihodima zaradile neto prihod od 9,5 milijardi kuna.

Druga opcija je oporezivanje. Inicijativa uvođenja poreza na aktivu banaka naišla je na neodobravanje u bankarskim krugovima, koji su se branili tvrdnjom da su i tako porezno poprilično opterećeni. Poslovne banke u Hrvatskoj plaćaju porez na dobit u iznosu od 20 posto, a lani su ušle i u sustav PDV-a, poreza od kojeg su dosad bile oslobođene.

»Banke, koje zapošljavaju oko 2,5 posto zaposlenih, nose od 15 do 17 posto ukupnog poreza na dobit u Hrvatskoj«, tvrdi Bohaček.

Na 4,6 milijardi kuna dobiti, banke će ukupno platiti oko 980 milijuna kuna poreza na dobit. Planirani prihodi proračuna od poreza na dobit iznose 5,6 milijardi kuna pa će banke u ovoj godini sudjelovati sa 17,5 posto.

Prihodi od PDV-a neće biti tako izdašni. U razgovoru s poreznim stručnjacima saznajemo da su banke izuzete od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u većini usluga koje obavljaju. Dakle, banke neće plaćati PDV na vođenje tekućih računa, transakcije koje po njima obave, naknade za vođenje tekućih računa, naknade na kredite, pa ni na opomene.

Još nisu objavljeni podaci o poslovanju banaka za 2010., ali godinu ranije ukupni prihodi od provizija i naknada iznosili su 4,3 milijarde kuna, a kad se odbiju troškovi bankama je 'čisto' ostalo gotovo tri milijarde kuna. Dakle, država je već propustila oporezovati prihod banaka na stavki u kojoj zaračunavaju klijentima cijenu četiri puta višu od troškova.

»Naknade, opomene i kamate poslovni su prihod i na taj prihod, nakon što ga se umanji za poslovne rashode, PBZ, po isteku poslovne godine nakon što podnese poreznu prijavu, plaća porez na dobit«, stoji u odgovoru iz Privredne banke Zagreb. Napominju da nisu podizali kamatne stope od 2008. te da su za svoje klijente osmislili programe reprograma kredita.

Od poreza na aktivu banaka u proračun 1,9 milijardi kuna

Porez na aktivu banaka, koji je naišao na žestok otpor, opcija je kojom se ponovo indirektno prijeti. Ukupna imovina bankarskog sektora, odnosno svih 34 banaka na domaćem tržištu, iznosila je polovicom 2010. godine 379,5 milijardi kuna prema podacima HNB-a, što znači da kada bi uveli poreznu stopu od 0,5 posto, kao Mađari, proračun bi profitirao s 1,9 milijardi kuna.