Promet robe široke potrošnje na svetskom nivou pokazuje, pa čak i rasta od deset odsto. Naše tržište i dalje, nažalost, pada. U Srbiji je prema poslednjim podacima, januar ove u odnosu na isti mesec prethodne godine, tržište maloprodaje za godinu dana oslabilo za još 3,2 odsto. Glavni krivac za smanjenje prodaje u trgovinama na malo jeste smanjenje realnih zarada stanovništva, kao i zaustavljanje rasta industrijske proizvodnje i izvoza. Koliko zaista vredi prosečna zarada u Srbiji najbrže se sazna kada se prevede u evre i uporedi sa prosekom u zemljama u okruženju. Kretanje kursa dinara prema evru pokazuje pravo stanje naše ekonomije, ali i standarda. Koliko god se trudimo da poverujemo da prosečna zarada beleži nominalni i realni rast, razuveri nas stvarnost na pijaci i u prodavnici. Koliko su naša primanja utanjila u odnosu na paprene cene namirnica najbolje svedoči težina korpe, gde sada za iste pare kupimo praktično upola manje namirnica.
Promet robe široke potrošnje na svetskom nivou pokazuje, prema novim analizama „Dilojta“ znake oporavka, pa čak i rasta od deset odsto. Naše tržište i dalje, nažalost, pada.
U Srbiji je prema poslednjim podacima, januar ove u odnosu na isti mesec prethodne godine, tržište maloprodaje za godinu dana oslabilo za još 3,2 odsto.
- Glavni krivac za smanjenje prodaje u trgovinama na malo jeste smanjenje realnih zarada stanovništva, kao i zaustavljanje rasta industrijske proizvodnje i izvoza - ocenjuju ekonomisti.
- Koliko zaista vredi prosečna zarada u Srbiji najbrže se sazna kada se prevede u evre i uporedi sa prosekom u zemljama u okruženju. Kretanje kursa dinara prema evru pokazuje pravo stanje naše ekonomije, ali i standarda. Koliko god se trudimo da poverujemo da prosečna zarada beleži nominalni i realni rast, razuveri nas stvarnost na pijaci i u prodavnici.
Koliko su naša primanja utanjila u odnosu na paprene cene namirnica najbolje svedoči težina korpe, gde sada za iste pare kupimo praktično upola manje namirnica. Veliki broj zatvorenih butika i modnih prodavnica ukazuje da je i tu došlo do značajnog pada prometa, posebno kod skuplje, ekskluzivne robe. Prema nezvaničnim podacima za petinu je „palo“ tržište kućnih aparata i elektronike.
Iako su nam primanja neuporedivo niža, statistika pokazuje da mnoge proizvode plaćamo koliko i Evropljani.