Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Rafovi prepuni lažnog meda

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do decembra prošle godine na naše tržište stiglo je 478.300 kilograma meda za koje je izdvojeno 3,69 miliona KM. 

Uvoz bilježi blagi pad jer je godinu ranije na pčelarsko zlato iz inostranstva otišlo 4,57 miliona KM, kada je na tržište BiH stiglo 621.428 kilograma ovih proizvoda. 

Kada je riječ o izvozu meda iz BiH, pčelari su na strano tržište plasirali blizu 12.000 kilograma meda vrijednog 344.144 marke, a godinu ranije nešto više od 10.000 kilograma koje su naplatili 266.436 KM.

Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Katar, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati. U odnosu na zemlje Bliskog istoka, nešto manje količine otišle su na tržište Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regiona, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske. 

Predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Darko Marković istakao je za "Glas" da je 2025. godina bila još jedna u nizu ispotprosječnih za pčelare. Kako je naveo, prinosi su se kretali do deset kilograma meda po košnici, što se smatra donjom granicom profitabilnosti.

- Bilo je pojedinih terena sa nešto boljim prinosima, ali i onih sa znatno lošijim rezultatima. Uz to, tokom zime zabilježena su velika uginuća pčelinjih zajednica, od 30 do čak 50 odsto, zbog čega smo u ovu godinu ušli sa znatno manjim brojem košnica - rekao je Marković.

Prema  njegovim riječima, loše stanje u pčelarstvu odrazilo se i na poljoprivredu, prije svega voćarstvo, jer su pčele najznačajniji oprašivači.

- Uz mrazeve i niske temperature u periodu cvjetanja voća, dodatni problem bio je i manji broj oprašivača, što je dodatno uticalo na prinose - kazao je Marković.

Na svjetskom tržištu meda, kako je rekao, problem predstavlja veliki broj falsifikata, jer se procjenjuje da je tek oko trećina meda pravi med. 

- Apelujem na potrošače da med kupuju direktno od domaćih pčelara jer je to najbolja garancija kvaliteta. Oko dvije trećine meda na policama je lažni proizvod - poručio je Marković.

On je dodao da je cijena kilograma meda u Srpskoj oko 25 maraka, te da domaći med spada u proizvode vrhunskog kvaliteta uprkos sve težim klimatskim uslovima. Marković je ukazao i na problem starenja pčelarske populacije, naglasivši da je prosječna starost pčelara u pojedinim udruženjima u Srpskoj i iznad 60 godina.

- Zbog ove situacije Savez poseban akcenat stavlja na podmlađivanje. Radimo na projektima kojima želimo da motivišemo mlade da se uključe u pčelarstvo, ali i da široj javnosti, posebno djeci, približimo značaj pčela - istakao je Marković i dodao da u samom savezu već djeluje značajan broj mlađih pčelara, uključujući i profesionalce. 

Uz podršku resornog ministarstva, naglašava Marković, u narednom periodu radiće na edukaciji i promociji pčelarstva i zaštiti domaće proizvodnje.

Pčelar Tomo Vujasin iz Banjaluke rekao je da su klimatske promjene sve izraženije te da je protekla godina bila izuzetno teška za pčelare.

- Bilo je terena, poput područja uz Savu, gdje je bilo solidnih prinosa, kao i u brdsko-planinskim krajevima iznad 500 metara nadmorske visine. Međutim, okolina Banjaluke, gdje su uglavnom stacionarni pčelinjaci, prošla je izuzetno loše i bez prihrane pčele praktično ne bi opstale - istakao je Vujasin.

Ističe da je izostanak bagremove paše dodatno pogoršao situaciju.

- Tereni gdje nema bagrema automatski su u problemu. Bez seljenja pčela više nije moguće kvalitetno pčelarenje, a stacionarni pčelinjaci su već godinama u kontinuiranom padu - naglasio je Vujasin.

Kada je riječ o prodaji, naglašava da je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjivog kvaliteta.

- Marketi su puni jeftinog uvoznog meda, koji košta od 12 do 15 KM i ne može se porediti sa domaćim, ali kupci često proizvode biraju po cijeni, a ne po kvalitetu. Lažni med je danas toliko usavršen da ga je teško razlikovati, što dodatno otežava prodaju domaćeg meda - kazao je Vujasin i dodao da on med uglavnom prodaje poznanicima, te da je interesovanje za domaći med slabije nego ranijih godina.

Do prije nekoliko godina, pojašnjava on, nije imao viška meda, sve što bi proizveo odmah bi i prodao, a sada ga, kako kaže, ima dosta na čekanju, što pokazuje da je potražnja opala. 

- Osjeća se i kriza, ljudi su oprezniji s novcem, a med ipak nije osnovna životna namirnica - zaključuje Vujasin.

Edukativni pčelinjak

Darko Marković istakao je da će u saradnji sa nadležnim institucijama pokušati realizovati ogledno-edukativni pčelinjak, koji bi služio kao mjesto praktične obuke za mlade, ali i kao prostor za edukaciju.

- Želimo da u pčelarstvo uvedemo mlade, obrazovane ljude i da im pokažemo da ovo može biti održiva i perspektivna djelatnost - naglasio je Marković i dodao da u Srpskoj ima više od 50 udruženja pčelara.