Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Realni sektor ne prestaje da tone: Industrija raste samo na papiru

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan promet industrije u Srpskoj u septembru ove godine bio je za 22,6 odsto veći u odnosu na prosječan promet lani. Posmatrano po tržištima, promet na domaćem tržištu zabilježio je rast od 30,1 odsto, dok je na inostranom ostvaren rast od 12,8 odsto.

Ukoliko promet bude upoređen sa septembrom 2024. godine, veći je za 18,4 odsto. Na domaćem tržištu ostvaren je rast od 11,2 odsto, a na inostranom od 23,5 odsto.

Za period januar-septembar ove godine ukupan promet industrije u Srpskoj veći je za 14,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I u tom periodu rast prednjači na inostranom tržištu 22,0 odsto, dok je na domaćem tržištu zabilježeno povećanje od 3,8 odsto.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević za "Glas Srpske" ističe da statistički podaci o rastu prometa ne odražavaju realno stanje industrijske proizvodnje, koja je u padu, kao i izvoz i vrijednost izvoza.

- Povećanje prometa se u najvećoj mjeri odnosi na kupovinu i prodaju, prije svega u sektoru marketa, maloprodaje i veleprodaje. To, nažalost, ne govori o rastu koji su stvorili naši radnici, već prije o pojačanoj potrošnji uz podršku ljudi koji rade u inostranstvu, a koji često dolaze i troše ovdje. Savremene, jeftine avio-linije dodatno su pojačale taj promet - kazao je Pazurević.

On dodaje da industrijska proizvodnja, kao realni sektor koji stvara novu vrijednost, pokazuje negativne trendove. Kao primjer navodi proizvodnju obuće, koja je u prvih devet mjeseci ove godine smanjena za blizu sedam odsto, uz manji broj zaposlenih i pad vrijednosti izvoza.

- Ukupno u realnom sektoru zaposleno je oko 59.000 radnika, a oko četvrtine je u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji. Sve te firme već najavljuju manji obim proizvodnje naredne godine, jer je došlo do pada kupovne moći u zemljama koje su bile naši najveći uvoznici - rekao je Pazurević.

Kao primjer naveo je Njemačku, koja je prepolovila kupovinu obuće po stanovniku u odnosu na prije tri godine.

- Naši partneri se polako okreću Aziji, odnosno Vijetnamu i Kambodži, djelimično Africi i Albaniji. Ovaj prostor ostaje po strani i bojim se da će naredna godina biti još teža - upozorio je Pazurević.

S druge strane ekonomista Zoran Pavlović ističe da trendovi ukazuju na to da se domaće tržište nameće kao nužan izlaz za industriju koja se suočava sa slabim plasmanom u Evropi.

- Očigledno je da orijentacija na domaće tržište postaje kratkoročni odgovor na krizu koja je zahvatila evropska tržišta. To samo pokazuje da industrija mora tražiti nove izvozne destinacije, uključujući i tržišta na koja smo ranije izvozili, poput nekadašnjih nesvrstanih zemalja u Africi. Domaće tržište jeste privremeni oslonac, ali dugoročno moramo tražiti druga rješenja - poručio je Pavlović.

Desezonirani promet

Desezonirani promet industrije u septembru ove godine bio je, prema podacima Zavoda za statistiku RS, za 1,4 odsto veći u odnosu na avgust iste godine. Na domaćem tržištu zabilježen je rast od 3,1 odsto, dok je na inostranom zabilježen minimalan rast od 0,1 odsto. Kalendarski prilagođeni promet u septembru 2025, u odnosu na septembar 2024. godine, porastao je za 17,2 odsto, na domaćem tržištu rast je iznosio 11,2 odsto, a na inostranom 21,7 odsto.