Ruski turisti dolaze za Novu godinu i zbog cjepiva

Bez autora
Dec 13 2021

Cjepivo protiv bolesti COVID-19 izuzetno je važno za turizam. Njegova pojava omogućila je da se ponovo »probudi« ta industrija koja je među najvećim gubitnicima zbog pandemije, a s druge strane zahvaljujući cjepivima razvio se potpuno novi koncept zdravstvenog turizma – tzv. cjepni turizam ili turizam cjepiva.

Naime, zemlje koje imaju višak cjepiva došle su na ideju da ga, između ostaloga, ponude i kao dio turističkih aranžmana za privlačenje međunarodnih turista iz država u kojima cjepiva nema dovoljno ili je dostupno samo određenim kategorijama stanovništva.

U posljednje vrijeme sve se više govori i o ruskim državljanima koji dolaze u europske zemlje kako bi primili cjepivo koje im omogućuje putovanje po svijetu, dakle ono koje priznaju zapadne zemlje, budući da im je doma dostupan samo Sputnik V, a on se ne nalazi na listi cjepiva koje omogućavaju dobivanje tzv. green passa bez kojih je u europskim, ali i mnogim drugim zemljama, mogućnost kretanja sve ograničenija.

Među državama koje Rusi biraju našla se i Hrvatska, koja je od sredine srpnja omogućila i cijepljenje stranih državljana. Mediji su već pisali o ruskim državljanima u redovima na cjepim punktovima, a da dolaze organizirano potvrdili su Novom listu i u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).

– Ova je tema aktualna više od dva mjeseca te je ured Predstavništva HTZ-a u stalnom kontaktu s organizatorima putovanja, ali i nizom agencija i individualnih turista kojima je interesantan ovaj oblik turizma.

Uglavnom se radi o aranžmanima od tri dana, tj. dva noćenja i u gotovo 95 posto slučajeva radi se o Zagrebu. U Rusiji su najaktivniji Ruski Ekspres i PAKS koji nude u cijelosti organizirane aranžmane, ali je velik i broj agencija koje organiziraju ove posebne ture u Hrvatsku.

Turistima se nude avionske karte, smještaj u hotelima, ekskurzije po Zagrebu i okolici te obilazak Plitvičkih jezera, ručkovi i večere u restoranima. Cijepljenje je obično odmah prvi dan ili eventualno dan nakon dolaska.

Kako Rusi uglavnom žele cijepljenje Pfizerom, velika većina se ponovo vraća u Zagreb nakon tri tjedna.

Nastavno na isto, koncem prosinca Aeroflot uvodi svakodnevne direktne letove za Zagreb, a ruski organizatori putovanja nude aranžmane vezano uz Advent te Novu godinu u Hrvatskoj, kažu u HTZ-u.

S drugih tržišta, kažu, nije primjetan povećani interes, odnosno realizacija putovanja koja su motivirana isključivo cijepljenjem.

– Osnovni razlog tome leži u činjenici da su na velikoj većini tržišta koje pokriva naša mreža predstavništava dostupna cjepiva koja omogućuju dobivanje EU COVID potvrde, procjenjuju u HTZ-u.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZZJ) kažu kako se, prema podacima s cijepnih punktova iz nekoliko županija, dolaze cijepiti, osim ruskih državljana, i osobe iz Ukrajine, Italije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Njemačke, Brazila, Slovenije, Srbije. No, nemaju, kažu, podatke iz rutinskih analiza na nacionalnoj razini iz kojih zemalja se najviše ljudi dolazi cijepiti u Hrvatsku.

– Razlozi zašto stranci dolaze u Hrvatsku na cijepljenje su različiti, primjerice ponekad zato jer su se zatekli u Hrvatskoj tijekom ljetnog odmora u terminu kada trebaju primiti drugu dozu cjepiva ili su se došli cijepiti prvom dozom jer je dostupno dok su na odmoru, zbog boravka u Hrvatskoj tijekom sezonskog rada kako bi se bez testiranja vratili u domovinu, zbog studiranja ili obrazovanja u Hrvatskoj, ali zbog želje da se cijepe cjepivima kojih nema u njihovim državama, kažu u HZZJ-u.

Prema njihovim podacima, s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je cijepljeno 2.222.773 osoba, te je potrošeno 4.33.159 doza cjepiva. Među cijepljenima su 2.145.532 osobe s prebivalištem u Hrvatskoj, za 31.662 osobe je nepoznato prebivalište u Hrvatskoj, a 45.579 je »vjerojatnih stranaca«.

Ukupno je potrošeno 4.338.159 doza cjepiva, od čega 70.649 za »vjerojatne strance«. Termin »vjerojatni stranci« koristi se za one koji nisu zavedeni u hrvatsku eVac bazu u kojoj su popisani cijepljeni građani.

Iako je, dakle, u velikom broju slučajeva riječ o putovanjima motiviranim cijepljenjem, ovi dolasci najvjerojatnije neće biti evidentirani u rezultate zdravstvenog, odnosno medicinskog turizma.

Kako pojašnjavaju u HTZ-u i u Ministarstvu turizma, u Hrvatskoj se realizacija turističkog prometa evidentira u sustavu eVisitor, podatke unose pružatelji usluga smještaja koji imaju zakonsku obvezu prijave turista, ali set podataka koji se unosi ne uključuje podatak o motivu putovanja.

– Procjene o broju realiziranih dolazaka i noćenja motiviranih određenim segmentom ponude donose se na temelju zasebnih istraživanja, procjena i rezultata pojedinih turističkih subjekata, strukovnih udruženja i drugih, kažu u HTZ-u i Ministarstvu turizma i sporta.

No, i jedni i drugi ističu kako je tijekom 2021. godine zabilježen veliki rast broja dolazaka i noćenja gostiju iz Rusije u odnosu na proteklu godinu.

U Ministarstvu turizma kažu kako je Hrvatsku tijekom ove godine dosad posjetilo oko 140.000 turista iz Rusije koji su ostvarili gotovo milijun noćenja, odnosno 477 posto više dolazaka i 417 posto više noćenja nego li u istom razdoblju protekle godine.

U HTZ-u pak navode da je prema podacima sustava eVisitor, samo u studenome je s tržišta Rusije ostvareno više od 7 tisuća dolazaka i oko 22.500 noćenja, što u odnosu na isti mjesec 2019. godine predstavlja rast od 312 posto u dolascima i 227 posto u noćenjima.

Kada je riječ o zdravstvenom turizmu, u Ministarstvu turizma i sporta nagalšavaju da će njegovom razvoju posvetiti posebnu pozornost jer je riječ o cjelogodišnjem obliku turizma s odličnim financijskim pokazateljima.

– Razvoj zdravstvenog turizma istaknut je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030, na što će se osloniti i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. Tom su cilju prilagođena i planirana ulaganja iz NPOO kao i VFO koji je trenutno u pripremi.

Dodatna promocija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj predviđena je na svjetskom sajmu Expo 2020 u Dubaiu početkom veljače 2022., kada će se u hrvatskom paviljonu predstaviti najkonkurentniji hrvatski dionici, navode u Ministarstvu dodajući kako su tijekom ove turističke godine pripremili niz mjera kojima je u fokus stavljena sigurnost destinacije – od subvencioniranja testova i osiguravanja prioritizacije cijepljenja za turističke djelatnike, epidemioloških mjera usmjerenih prema jačanju sigurnosti, osiguravanja dodatnih punktova za testiranje turista do projekta Safe stay in Croatia koji je prepoznat na međunarodnom tržištu.

– Pri tome segment usluge koji obuhvaća cijepljenje stranih državljana u Hrvatskoj s jedne strane omogućava korisnicima da u slučaju potrebe i promjena procedura povratka u matične zemlje imaju mogućnost cijepljenja, a s druge strane dostupan je i za korisnike koji ciljano dolaze u Hrvatsku zbog istog prilikom čega koriste druge dostupne turističke usluge kao što je slučaj, odnosno motivacijski faktor dolaska kada su u pitanju tradicionalne usluge medicinskog turizma, zaključuju u Ministarstvu turizma i sporta.

Iako se u Hrvatskoj o ovom novom konceptu zdravstvenog turizma priča tek unatrag nekoliko mjeseci, o »putovanjima poduzetim s ciljem cijepljenja«, kako su stručnjaci definirali tzv. cjepni turizam, u svijetu se govori još od prošle godine.

Dio stručnjaka početak ove pojave smještaju u studeni, odnosno prosinac 2020. godine kada se pojavilo izvješće o indijskim touroperatorima koji su se registrirali za pakete putovanja u SAD uz dodatnu pogodnost cijepljenja protiv COVID-19.

Ovakva putovanja, upozoravaju stručnjaci, povezani su i s određenim rizicima, kao i ostala medicinski motivirana putovanja, poput npr. mogućnosti komplikacija, širenja zaraze tijekom putovanja ili pak onih socijalnog karaktera poput (ne)jednakosti određenih socijalnih kategorija kada je riječ o dostupnosti cjepiva te stvaranju umjetne nestašice na tržištu kako bi se privuklo inozemne turiste.

Unatoč svim tim dvojbama, činjenica je da se ovaj oblik medicinskog turizma ubrzano širi i mnogi ga vide kao priliku da vrate barem dio prihoda zdravstveno-turističkom sektoru budući da je medicinski turizam prošle godine uglavnom bio stavljen na čekanje jer su bolnice preusmjeravale resurse na borbu protiv epidemije koronavirusa.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik