
Sarajevski ćevap zvanično je zaštićen kao brend sa oznakom geografskog porekla u Bosni i Hercegovini.
Taj proces završen je prošle godine, najavljena je i zaštita sarajevskog somuna, ali udruženje ćevabdžinica iz tog grada tu ne staje. Kako je najavljeno, oni će započeti proceduru da isti tretman ovaj specijalitet dobije i u Evropskoj uniji.
U skladu s odredbama Pravilnika o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode, stekli su se uslovi za podnošenje zahteva za registraciju zaštićene oznake geografskog porekla na nivou EU. Postupak se pokreće podnošenjem zahteva Agenciji za bezbednost hrane BiH, koja taj predlog dostavlja Evropskoj komisiji.
Sarajevski ćevapi proizvode se na ograničenoj teritoriji Bosne i Hercegovine koja uključuje administrativno područje Sarajevskog kantona i njihova zaštita se zasniva na njihovom ugledu i dugoj tradiciji proizvodnje.
– Bosna i Hercegovina trenutno je prva zemlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji iz naše regije koja u EU ima prehrambeni proizvod upisan u registar oznaka geografskog porekla – livanjski sir, dok su u postupku registracije oznake porekla još dva proizvoda – ekstradevičansko maslinovo ulje Hercegovine i gatački kajmak iz mešine – saopšteno je iz Agencije za bezbednost hrane BiH i najavila je da će pružiti svu potrebnu stručnu i tehničku podršku Udruženju sarajevskih ćevabdžija u procesu registracije oznake geografskog porekla na nivou Evropske unije.
Kako je svojevremeno objavio portal „Biznis i finansije”, ovi specifični ćevapi su jedan od najznačajnijih i najpoznatijih specijaliteta Bosne i Hercegovine i prodaju se i u regionu i u svetu.
U ćevabdžinicama širom Sarajeva najčešće se služe porcije od pet ili 10 ćevapa, u somunu, s čašom hladnog kiselog mleka ili jogurta. Pravi se od posebnih delova mesa i osim mlevene govedine koristi se samo so i peče se na roštilju. U elaboratu Agencije za bezbednost hrane navodi se i da sirov pojedinačni proizvod sarajevskog ćevapa treba da bude tradicionalne dužine „četiri prsta sastavljena” (između šest i 10 centimetara), prečnika od jedan do dva centimetra, a prosečna porcija (10 komada) mase od 200 do 250 grama.
Kako se navodi, ukoliko dobiju ovu oznaku, proizvođači sarajevskog ćevapa će se naći rame uz rame sa proizvođačima ostalih prehrambenih proizvoda koji su zaštitili naziv svoje robe. Na globalnom nivou je zaštićeno više od 8.000 prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, a gotovo polovina njih su proizvodi sa zaštićenim geografskim poreklom registrovani u Evropi. Najpoznatiji od njih su šampanjac iz Šampanje, grčki feta sir, švajcarski i francuski sirevi, autohtone sorte voća i povrća itd. Vrednost prometa ovim proizvodima samo u EU, prema pojedinim izvorima, prelazi 55 milijardi evra godišnje i čini 15 procenata ukupnog evropskog izvoza hrane i pića.