Suša i niski vodostaji ozbiljno su ugrozili proizvodnju ribe u Srpskoj, što će, uz rast troškova energenata i hrane, neminovno dovesti do smanjenja prinosa i poskupljenja na tržištu.
Ribnjaci širom Srpske nalaze se u nezapamćeno teškoj situaciji, a ako izostanu kiše i u narednim sedmicama, gubici će, kažu proizvođači, biti još veći, zbog čega je opstanak domaće proizvodnje sve neizvjesniji.
Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe pri Privrednoj komori RS i direktor kompanije "Tropik ribarstvo" Zoran Tepić istakao je za "Glas" da je sušni period ove godine nastupio ranije nego što je uobičajeno, a da prave kiše gotovo nije ni bilo.
- Vodotoci su na minimalnim kotama, a ako u avgustu i septembru ne bude značajnijih padavina, možemo očekivati još goru situaciju. Ovo je jedna od najtežih sezona koje pamtimo. Imali smo dva ekstrema u kratkom periodu, od poplave krajem marta i početkom aprila, a zatim naglu sušu - kazao je on.
U opštini Jezero, gdje se nalazi jedan od njihovih najvećih ribnjaka, trećina kapaciteta je, istakao Tepić, bila potopljena.
- Tom prilikom je oštećen i vodozahvat na rijeci Plivi, što nam je dodatno smanjilo količinu raspoložive vode - rekao je Tepić.
Da bi ublažili posljedice, bili su, dodaje on, prinuđeni da hitno nabave mašine za obogaćivanje vode kiseonikom te su sklopili ugovore s dobavljačima tečnog kiseonika.
- Trenutno imamo oko 450 tona biomase. Bez dodatnog kiseonika ne bi bilo moguće održati živu ribu u ovim uslovima. Za sada nismo zabilježili masovnije uginuće, jer radimo u planinskim uslovima gdje temperatura vode ne prelazi 12-13 stepeni. Međutim, nedostatak vode je ozbiljan problem - naglasio je Tepić.
Prema njegovim riječima, situacija je još teža u šaranskim i toplovodnim ribnjacima, koji su izloženi većem zagrijavanju.
- U prnjavorskom ribnjaku smo, prije nekoliko godina, zbog povišene temperature vode imali veliko uginuće. Sličan scenario je moguć i ove godine - upozorio je Tepić.
Prema njegovim procjenama, ovogodišnji prinos će, po sadašnjim pokazateljima, biti manji za 20 i više odsto u odnosu na planirani, što će dovesti do poskupljenja.
- Rast cijena neće biti veći od desetak procenata. Ipak, tržište je nepredvidivo i ne možemo znati u kojoj mjeri će trgovci iskoristiti tu situaciju - kazao je Tepić, dodajući da je šarana, tradicionalno najtraženije ribe tokom posta, sve manje na tržištu.
Slična situacija je i u drugim dijelovima Srpske. Vlasnik preduzeća "Ribarstvo Marjanović" u Derventi Staniša Marjanović kaže da su suša i visoke temperature sve veći problem.
- Već sada nismo postigli neke planirane nivoe u dijelovima ribnjaka. Za sada nema većih posljedica, ali je situacija neizvjesna. Ako se nastavi ovakav trend, nećemo imati dovoljno vode. U šaranskoj proizvodnji ne možemo mnogo učiniti, jedino redovno krečenje ribnjaka - rekao je Marjanović.
Najudarniji period, kako je on istakao, je avgust i prva polovina septembra.
- Proizvodnja šarana direktno zavisi od vremenskih prilika u tom periodu - naglašava Marjanović.
U Hercegovini je situacija dramatičnija. Direktor kompanije "Butreks ribarstvo" Veljko Buđen ističe da su ljeta sve teža, a da je vodostaj u Bilećkom jezeru na istorijski niskom nivou.
- Tu smo proizvodnju obustavili i prebacili se na uzgoj kalifornijske pastrmke na Drini, jer u Trebinju više nema uslova. Avgust i septembar će biti kritični i pitanje je hoćemo li uopšte izdržati - rekao je Buđen.
Podrška
Što se tiče pomoći institucija Zoran Tepić kaže da za sada stiže jedino kroz podsticaje za primarnu proizvodnju i kapitalna ulaganja od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
- Ta sredstva omogućavaju nabavku opreme koja smanjuje spoljne uticaje i gubitke vode, ali ne mogu pokriti sve izazove sa kojima se suočavamo - istakao je Tepić.