Američko tržište akcija prekinulo je tronedeljni uzlazni trend uprkos nekolicini pozitivnih ekonomskih izveštaja, pre svega usled nedoumica oko daljeg nastupa Fed-a u pogledu smanjenja kamata.
Indeks S&P 500 oslabio je u sedmici 0,3 odsto, ali se zadržao iznad nivoa od 6.600 poena, dok je indeks tehnoloških akcija, Nasdaq, izgubio na vrednosti 0,7 odsto.
Finalno čitanje rasta američke privrede za drugo tromesečje pokazalo je godišnje prilagođenu stopu od 3,8 odsto u odnosu na prethodnu prognozu rasta od 3,3 odsto, pre svega usled većeg doprinosa lične potrošnje.
Ovo je najbrži rast američke privrede još od trećeg tromesečja 2023. godine što ukazuje da visoka ključna kamata Fed-a zasad nije narušila privrednu aktivnost. U čitavoj prošloj godini američka privreda je porasla 2,8 odsto.
Nakon što je u prvom tromesečju veliki uvoz usled očekivanih viših carina uveo američku privredu u zonu kontrakcije, neto izvoz u drugom tromesečju je doprineo rastu BDP-a sa 4,8 procentnih poena.
Reviziji rasta poslovne aktivnosti naviše je doprinela lična potrošnja koja je porasla 2,5 odsto umesto inicijalno ocenjenih 1,6 odsto. Povećana potrošnja zabeležena je u sektoru usluga kao što su transport, ali i finansije i osiguranje.
Bum u veštačkoj inteligenciji vodio je rastu korporativne potrošnje od 15,0 odsto u odnosu na inicijalnu stopu od 12,8 odsto. Ulaganja u opremu rasla su 8,5 odsto u odnosu na prvobitnu projekciju od 7,4 odsto.
Ovaj finalni izveštaj o BDP-u malo je zauzdao optimizam ulagača u pogledu brzine spuštanja kamata, ali investitori i dalje očekuju dva smanjenja od po 25 baznih poena u tekućoj godini. I dok se oktobarsko smanjenje drži na prilično visokoj verovatnoći od oko 90 odsto, decembarska verovatnoća novog pada kamata spustila se na oko 65 procenata.
Ovim očekivanjima doprineli su i u petak objavljeni podaci o troškovima lične potrošnje koji predstavljaju glavnu meru Fed-a za praćenje inflatornih pritisaka.
Bazna inflacija prema ovom pokazatelju bila je na liniji očekivanja od 2,9 odsto, dok je ukupna inflacija takođe bila u skladu sa tržišnim projekcijama od 2,7 odsto odnosno 0,3 odsto mesečno.
Na poslovnom planu, u centru pažnje investitora su i dalje osluškivanja trenda ulaganja na polju veštačke inteligencije (AI), koje je verovatno najzaslužnije za neočekivano jak otpor američke privrede uprkos lošijem makro ambijentu usled viših carina.
Svega nedelju dana nakon što je objavila ulaganje u Intel vredno pet milijardi dolara, NVIDIA je saopštila da će investirati 100 milijardi dolara u OpenAI, firmu globalno prepoznatljivu po četbotu ChatGPT. NVIDIA će ovoj kompaniji omogućiti da izgradi najmanje 10 gigavata AI Data centara, a ulaganje će biti sprovođeno kako se koji gigavat implementira.
Takođe, Oracle, koji je tokom septembra zabeležio pravi bum u tržišnoj kapitalizaciji nakon što je objavio iznenađujuće velike poslove na polju izgradnje AI tehnološke infrastrukture, je sproveo veliku emisiju obveznica kako bi finansirao ove poslove.
Emisija korporativnog duga od 18 milijardi dolara predstavlja drugo po veličini prikupljanje kapitala na ovaj način u tekućoj godini. Ovaj finansijski aspekt AI ekspanzije zabrinuo je ulagače pa su akcije kompanije pale u sedmici preko osam procenata. Prvi put od 1992. godine Oracle neće imati pozitivan novčani tok, a očekuje se da ovaj trend potraje još najmanje pet godina.
Dobitnik nedelje
Akcije švedske industrije mode, H&M (HMb), porasle su prošle sedmice skoro 14 procenata nakon što je kompanija objavila profit u fiskalnom trećem kvartalu iznad očekivanja i izvestila o dobroj prodaji jesenje kolekcije.
Akcije kompanije stigle su do najvišeg nivoa u skoro godinu dana nakon što je operativni profit u periodu skočio 40 odsto. H&M, koji je druga po veličini maloprodaja garderobe u svetu posle Zare, suočava se sa velikim pritiskom poslednjih godina usled slabije potrošnje zbog rasta troškova života i visoke globalne neizvesnosti.
Gubitnik nedelje
Akcije američkog online trgovca, Amazon (AMUN), pale su prošle sedmice više od pet procenata nakon što je kompanija prihvatila sporazum sa američkim regulatorom u iznosu od 2,5 milijardi dolara.
Amazon je optužen da je obmanjivao korisnike prilikom prijavljivanja na Prime platformu i otežavao otkazivanja pretplate, što je prouzrokovalo zabrinutost investitora oko reputacije i budućih regulativnih troškova. Takođe, ulagači već neko vreme strahuju oko usporenog rasta kompanije na polju cloud usluga, te su akcije kompanije tek u minornom plusu u tekućoj godini.