U 2010. najtraženiji subvencionisani krediti i štednja

Bez autora
Jan 03 2011

Protekla godina je donela mnoge promene u odnosima građana Srbije i poslovnih banaka. Vidljivi su znaci racionalnijeg pristupa izboru poslovne banke, uvedeni su novi načini komunikacije sa bankama i opreznijeg zaduživanja građana. Ova godina će u poslovanju banaka ostati ubeležena i kao godina u kojoj su se pojavili virtuelni kreditni šalteri, kao i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Rast kredita je bio simboličan iako je opšte zaduženje građana povećano zbog depresijacije dinara od blizu 15%. Rastu kredita su najviše doprineli subvencionisani krediti Vlade Republike Srbije. U 2010. godini su najveće interesovanje građana u Srbiji izazvali subvencionisani krediti Vlade Republike Srbije i devizna štednja. Subvencionisani dinarski gotovinski krediti su zbog vrlo povoljnih uslova odobravanja privukli veliki broj građana, koji su u ogromnom broju slučajeva ove kredite koristili za refinansiranje skupljih kredita poslovnih banaka.

U 2010. najtraženiji subvencionisani krediti i štednjaProtekla godina je donela mnoge promene u odnosima građana Srbije i poslovnih banaka.

Vidljivi su znaci racionalnijeg pristupa izboru poslovne banke, uvedeni su novi načini komunikacije sa bankama i opreznijeg zaduživanja građana.

Ova godina će u poslovanju banaka ostati ubeležena i kao godina u kojoj su se pojavili virtuelni kreditni šalteri, kao i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Rast kredita je bio simboličan iako je opšte zaduženje građana povećano zbog depresijacije dinara od blizu 15%. Rastu kredita su najviše doprineli subvencionisani krediti Vlade Republike Srbije.

U 2010. godini su najveće interesovanje građana u Srbiji izazvali subvencionisani krediti Vlade Republike Srbije i devizna štednja. Subvencionisani dinarski gotovinski krediti su zbog vrlo povoljnih uslova odobravanja privukli veliki broj građana, koji su u ogromnom broju slučajeva ove kredite koristili za refinansiranje skupljih kredita poslovnih banaka.

Subvencionisani stambeni krediti, po pravilu, izazivaju veliko interesovanje građana, a nešto niže cene nekretnina su bile dodatni podsticaj u 2010. godini za građane da razmisle o ovoj vrsti kredita. Devizna štednja je, najvećim delom zbog nestabilnosti kursa, bila vrlo interesantna u 2010. godini. Iako nije bio posebno izražen visok rast devizne štednje u 2010. godini, interesovanje je bilo vrlo visoko, a gužve tokom Nedelje štednje su podsetile na one iz 2007. godine, kada je devizna štednja u Srbiji rasla istorijski visokim procentima.

Aktivnosti građana koji se na Internetu informišu o uslovima korišćenja bankarskih proizvoda se uglavnom odnose na upoređivanje uslova različitih poslovnih banaka, izračunavanje rate za različite iznose kredita i istraživanje „skrivenih troškova" poslovnih banaka. Kada je u pitanju poređenje uslova u ponudi različitih poslovnih banaka, korisnici Interneta su bili najzainteresovaniji za upoređivanje uslova pod kojima se odobravaju stambeni krediti i keš krediti. Izuzetno veliko interesovanje beleži i uporedni pregled ponuda poslovnih banaka za deviznu štednju, a u Nedelji štednje su sajtovi pojedinih velikih poslovnih banaka, otežano radili zbog neočekivano velikog interesovanja građana.

Prošla godina je bila i prva u kojoj su krediti banaka i premije osiguranja realizovani putem Interneta. Virtuelni šalteri banaka su dostupni ne samo na sajtovima banaka, već i na nezavisnim portalima, koji u okviru ove usluge nude i uporedni pregled, pa u pojedinim slučajevima daju i savetodavna mišljenja o povoljnosti pojedinih kredita. U 2010. godini je na ovaj način realizovano oko 5.000 kreditnih proizvoda banaka.

Kurs je bio jedna od važnijih tema i u 2010. godini. Najveće interesovanje je iskazivano u periodima značajne depresijacije dinara početkom godine, ali i u dva poslednja meseca ove godine, kada je nestabilnost bila izražena i kroz nagle padove, ali i neočekivane rastove vrednosti dinara.

U 2010. godini je donet nacrt Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji bi trebalo da stupi na snagu u 2011. godini. Narodna banka Srbije je ovim zakonom u značajno većoj meri.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik