
Krajem siječnja 2026. u Hrvatskoj je bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je 0,8 posto manje nego mjesec ranije, a 0,6 posto više nego u siječnju lani, dok stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 4,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U siječnju je u Hrvatskoj bilo 1.735.230 zaposlenih što je za 13.459 ili
0,8 posto manje nego krajem prosinca prošle godine i 0,6 posto više u
odnosu na isti mjesec lani.
U pravnim osobama bilo je zaposleno
1.476.487 osoba, što je za 10.800 ili 0,7 posto manje nego mjesec dana
prije. U odnosu na isti mjesec lani, broj zaposlenih u pravnim osobama
porastao je za 0,4 posto.
Po podacima koje DZS preuzima iz
evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i
slobodnim profesijama je krajem siječnja 2026. bilo 209.554 zaposlena,
što je za 2.572 ili 1,2 posto manje nego u prosincu prošle godine. Na
godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je bio
veći, pak, za 1,6 posto.
Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika krajem siječnja je bilo 17.802, za 87 ili 0,5 posto manje na mjesečnoj razini, dok je godišnjoj zabilježen rast za 0,6 posto.
Na godišnjoj razini najveći postotni rast u obrazovanju
Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da
je na mjesečnoj razini daleko najveći pad broja zaposlenih, za 11,4
posto, registriran u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, u kojoj je tako
krajem siječnja bilo 87.544 zaposlena. S padom od pet posto slijede
administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje su tako u siječnju
brojale 57.101 radnika. Broj zaposlenih u izdavačkim djelatnostima,
djelatnostima emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja pao je
za 2,2 posto, na 10.249, u ostalim uslužnim djelatnostima za dva posto,
na 29.265.
S druge strane, blagi rast broja zaposlenih na
mjesečnoj razini zabilježilo je deset djelatnosti, a najviše
građevinarstvo, za 1,4 posto, na 127.983, te financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja, za 1,3 posto, na 35.794.
Od ukupno 20
područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 14 je krajem
siječnja ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca
lani, a postotno je najveći rast zabilježen u obrazovanju, za 3,3 posto,
na 134.051. S 2,6 posto slijedi građevinarstvo, pa s 2,4 posto
djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, koje su u siječnju
brojale 115.066 zaposlenika, dok s 3.826 radnika i rastom za 2,3 posto
slijedi rudarstvo i vađenje.
Kada je riječ o padu broja
zaposlenih na godišnjoj razini, s 5,8 posto prednjače izdavačke
djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije
sadržaja. S padom od 3,5 posto slijedi prerađivačka industrija, koja je
tako na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca brojala 224. 011 radnika.
No
i unatoč padu, prerađivačka industrija je opet preuzela primat po broju
zaposlenih, a s obzirom i da se od siječnja ove godine podaci iskazuju
prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2025., čija je
struktura ponešto različita u odnosu na NKD 2007.
S padom od 2,8
posto i 24.583 zaposlenih slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo,
pa administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje na godišnjoj
razini bilježe dva posto manje zaposlenih.
Druga djelatnost po broju radnika je trgovina na veliko i na malo, koja je u siječnju brojala 221.457 zaposlenih, uz rast na mjesečnoj razini za 0,7 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto, pokazuje DZS-ova statistika.
Broj nezaposlenih na mjesečnoj razini veći za 5,3 tisuće
Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
(HZZ), krajem siječnja 2026. u evidenciji Zavoda bilo je registrirano
87.935 nezaposlenih, što je za 5.310 osoba ili 6,4 posto više u odnosu
na lanjski prosinac.
Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se
izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u
siječnju je tako iznosila 4,9 posto, što je za 0,3 postotna boda više
nego u prosincu 2025. godine, pokazuju podaci DZS-a.
Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 9,7 posto.