Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem lipnja drugi mjesec za redom zabilježila je rast. Uz mjesečni rast od 216 milijuna kuna (0,3 posto) ukupna aktiva HNB-a dosegnula je 74,15 milijardi kuna, ukazujući tako na ponovno približavanje svojim povijesno najvišim razinama iz siječnja (76,03 milijarde kuna), navodi se u RBA dnevnim financijskim vijestima. Na godišnjoj je razini ukupna aktiva HNB-a porasla za 5,4 milijarde kuna ili 7,9 posto. Mjesečno povećanje aktive središnje banke posljedica je isključivo rasta inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva središnje banke. Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna.
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem lipnja drugi mjesec za redom zabilježila je rast.
Uz mjesečni rast od 216 milijuna kuna (0,3 posto) ukupna aktiva HNB-a dosegnula je 74,15 milijardi kuna, ukazujući tako na ponovno približavanje svojim povijesno najvišim razinama iz siječnja (76,03 milijarde kuna), navodi se u RBA dnevnim financijskim vijestima. Na godišnjoj je razini ukupna aktiva HNB-a porasla za 5,4 milijarde kuna ili 7,9 posto.
Mjesečno povećanje aktive središnje banke posljedica je isključivo rasta inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva središnje banke.
Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.
Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1 posto godišnje).
Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5 posto), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010. Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4 posto niže nego lani.
Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3 posto) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem. Krajem lipnja primarni novac dosegnuo je 55,9 milijardi kuna, svoju najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca.
U odnosu na kraj svibnja primarni je novac zabilježio rast za 1,9 posto, dok je na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto. Inozemna pasiva HNB-a već osmi mjesec za redom bilježi rast te je krajem lipnja iznosila 9,3 milijuna kuna, što je za 12,7 posto više nego prošlogodišnjeg lipnja.