Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju ožujka 41,7 mlrd. eura, što je povećanje za 151,8 mil. eura ili 0,4% na mjesečnoj razini i 3,7 mlrd. eura ili 9,9% u odnosu ožujak 2022. (na osnovi stanja).
Promatrano po
sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,0 mlrd.
eura bili su na kraju ožujka veći tek za 33,7 mil. eura ili 0,2% na
mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati, a u
ožujku se spustila na 15,2% (+1,8 mlrd. eura) u odnosu na 20%
zabilježenih u veljači 2023. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna
sredstva usporio je na 7,1% (+287 mil. eura), što je 8,5 postotnih
bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u veljači. Prva je to
jednoznamenkasta stopa rasta ove kategorije u posljednjih godinu dana. Krediti za obrtna sredstva na kraju ožujka iznosili su 4,3 mlrd.
eura, a na mjesečnoj razini pali su za 1% ili 44,9 mil. eura.
Istovremeno su krediti za investicije zabilježili rast za 50,7 mil. eura
ili 0,9% u odnosu na veljaču, a iznosili su 5,6 mlrd. eura pri čemu je
godišnja stopa rasta usporila s 16,2% u veljači na 13,6% u ožujku
(+670,4 mil. eura). S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 20,1 mlrd. eura
ostvarili su solidan rast u odnosu na veljaču (+1% ili 202,9 mil. eura),
dok je u odnosu na ožujak 2022. rast iznosio 1,1 mlrd. eura ili 5,5%.
Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi polovica
ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10 mlrd. eura, na
mjesečnoj su razini ostvarili skroman rast od 0,5% ili 54,3 mil. eura. U odnosu na ožujak 2022. stambeni krediti bili su viši za 866 mil.
eura ili 9,5%. Intenzivniji rast stambenih kredita očekuje se u idućim
mjesecima uslijed novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita. Druga
najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 36,6% u
ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,4 mlrd. eura, zabilježili
su mjesečni rast od 1,4% (+103,2 mil. eura) te rast na godišnjoj razini
od 3,3% (234,7 mil. eura). Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (87%) odnosi na kredite
središnjoj državi, na kraju ožujka iznosili su 7,1 mlrd. eura. Uz
povećanje u odnosu na ožujak prošle godine za 837,3 mil. eura (+13,4%), u
odnosu na veljaču zabilježen je pad za 130,6 mil. eura ili 1,8%. Pri
tome se većina kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite
(s dospijećem višim od 5 godina). Na osnovi transakcija ostvaren je rast ukupnih kredita za 0,9% ili
0,3 mlrd. eura, prvenstveno kao odraz pojačanje kreditne aktivnosti
sektora stanovništva (0,2 mlrd. eura ili 1,1%). Ubrzanje rasta
gotovinskih nenamjenskih kredita može odražavati povećanu potrebu
financiranja tekuće potrošnje u okružju ustrajnih inflatornih pritisaka i
posljedičnog utjecaja na raspoloživi dohodak kućanstava. Rast bilježi i
kreditiranje nefinancijskih poduzeća i ostalih nebankovnih financijskih
institucija. U strukturi kredita nefinancijskim poduzećima, u odnosu na
veljaču porasli su krediti za investicije, a smanjili se krediti za
obrtna sredstva. Usporavanje godišnje stope rasta kredita nefinancijskim
poduzećima odraz je i već snažnog rasta promatranih kredita u ožujku
godinu dana ranije.