Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Uvoz sladoleda cvjeta, izvoz zanemarljiv

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), od januara do kraja juna ove godine u BiH je uvezeno 4,66 miliona kilograma sladoleda u vrijednosti od 30,79 miliona maraka. U istom periodu lani uvezeno je 4,36 miliona kilograma ovih proizvoda, za šta je izdvojeno 26,91 milion maraka. S druge strane, izvoz sladoleda ove godine dostigao je 543.266 kilograma, čija je vrijednost 3,05 miliona KM, što je značajan rast u odnosu na prošlu godinu kada je izvezeno 233.817 kilograma vrijednosti 1,13 miliona KM.

- Najviše sladoleda ove godine u BiH je stiglo iz Srbije i Hrvatske, zatim  Poljske i Italije. Istovremeno najviše sladoleda proizvedenog u BiH plasirano je na tržište Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Albanije - stoji među podacima UIO.

Načelnica Odjeljenja za prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Brankica Tomaš istakla je za "Glas" da je ove godine potražnja za sladoledom znatno veća, što je direktna posljedica izrazito visokih ljetnih temperatura.

- Jun je bio najtopliji u posljednjih 50 godina, što se svakako odrazilo na navike potrošača, pa je samim tim i potražnja za sladoledom povećana - navela je Tomaševa.

Dodala je da su pojedini trgovački lanci počeli da na tržište plasiraju sladolede pod sopstvenom robnom markom, koji se proizvode u inostranstvu, što je dodatno uticalo na povećanje uvoza ovog proizvoda.

- Kada je riječ o domaćoj industrijskoj proizvodnji sladoleda, ona gotovo da ne postoji. U Centralni registar objekata koji posluju sa hranom upisano je devet proizvođača sladoleda, uglavnom zanatskog tipa, koji sladoled proizvode u okviru svojih slastičarni i prodaju ga u vlastitim objektima - pojasnila je Tomaševa.

Vlasnik kompanije "Krajinaklas", u sklopu koje posluje i slastičarna "Manja", Saša Trivić ističe da je ulazak u industrijsku proizvodnju sladoleda izuzetno zahtjevan i skup proces.

- Zbog toga nisam ni pokušavao da širim proizvodnju u pravcu industrijskog sladoleda koji bi se mogao prodavati u trgovinama - kaže Trivić.

Dodao je da je to ozbiljan posao koji zahtijeva velika ulaganja, a kupovina mašina bi bila samo početak.

- Pored opreme, potrebni su i specijalizovani kamioni za distribuciju, rashladne vitrine, logistika, kao i ugovori sa trgovcima. Teško je probiti se na tržište, a bez ozbiljnog kapitala, gotovo nemoguće - pojašnjava on.

Trivić ističe da su mnogi koji su pokušali da se bave industrijskom proizvodnjom sladoleda u Srpskoj odustali.

- Većina je stavila "ključ u bravu" ili ih je preuzeo neko snažniji. To je prostor koji kontrolišu veliki igrači. Ako osjete konkurenciju, brzo je eliminišu. U toj priči se vrte milioni - naglasio je Trivić.

On napominje da je sladoled koji proizvodi "Manja" sasvim drugačiji od onog industrijskog koji se nalazi u marketima.

- Naš sladoled ima manje vazduha, oko 20 odsto, dok ga u industrijskom ima i do 50 odsto. Razlika se odmah osjeti. Ove godine je potražnja posebno velika. Prodaja je skočila za oko 15 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Osim za potrebe naše slastičarne, dio proizvodnje ide i za potrebe Udruženja "Horeka" - istakao je Trivić.

Jedan od rijetkih koji se ipak odlučio na takav korak je Zlatko Oršolić, vlasnik šamačkog preduzeća "Yimor", koji je sa industrijskom proizvodnjom sladoleda počeo u januaru prošle godine.

- Trenutno smo jedini proizvođač industrijskog sladoleda u BiH. Naši proizvodi se već nalaze širom regiona, a ove godine prvi put smo počeli i sa izvozom u Sloveniju i Albaniju. Posao nije nimalo lak, ali uspijevamo da se probijemo na nova tržišta - ističe Oršolić.

Kako kaže, za sada proizvode porodična pakovanja, a do kraja godine planiraju proširenje ponude na sladoled na štapiću.

- Očekujemo da ćemo ove godine udvostručiti izvoz u odnosu na lani, mada na domaćem tržištu i dalje teško ostvarujemo saradnju s velikim trgovačkim lancima - rekao je Oršolić.

Podrška

Brankica Tomaš ističe da, kad je u pitanju proizvodnja sladoleda, postoji mogućnost dobijanja podsticaja za nabavku tehnološke opreme u okviru kapitalnih investicija u poljoprivredi.

- Podrška je predviđena i za uvođenje standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane, kao i za brendiranje proizvoda namijenjenih tržištu - kazala je Tomaševa.