Poslovne vijesti - Hrvatska

Za hrvatsku poljoprivredu 47 milijuna eura - kreću novi zajmovi i krediti

Javna objava uvjeta financiranja planirana je u prvoj polovici lipnja, a prijave korisnika, kako je najavljeno, kreću od rujna.

Potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) Nikola Dolački prvi sporazum su potpisali s predsjednikom Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) Vjeranom Vrbancem, a drugi s predsjednikom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvojem Čuvalom.

- Novi financijski instrumenti poljoprivrednicima omogućuju lakši pristup financiranju, niže troškove ulaganja i mogućnost otpisa dijela glavnice nakon ispunjenja propisanih uvjeta, rekao je ministar Vlajčić.

Novi model spaja prednosti bespovratnih sredstava i klasičnih zajmova odnosno kredita, čime se domaćim proizvođačima i prerađivačima otvara prostor za brža i sigurna ulaganja.

Najveća novost je to što korisnici nakon ispunjenja unaprijed definiranih kriterija, mogu ostvariti otpis dijela glavnice čime se ulaganja ne samo potiču nego postaju financijski podnošljivija za sektore koji su posebno izloženi tržišnim poremećajima.

Tako će za primarnu poljoprivrednu proizvodnju putem Hamag-Bicro-a biti dostupni zajmovi za rast poljoprivredne proizvodnje u osjetljivim sektorima - mliječno i mesno gospodarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, svinjogojstvo, pčelarstvo, voćarstvo i povrćarstvo.

Zajmovi će iznositi od 1.000 do 150 tisuća eura, uz mogućnost otpisa glavnice do 45 posto, odnosno do 50 posto za mlade poljoprivrednike. 

Rekonstrukcija, digitalizacija i automatizacija

Za ovu svrhu, kako je rečeno, osigurano je više od 27 milijuna eura tijekom 2026. i 2027. godine. Prihvatljiva ulaganja u primarnoj proizvodnji uključuju rekonstrukciju i opremanje objekata u stočarstvu, digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje, ulaganja u plastenike i staklenike, navodnjavanje itd.

Krediti putem HBOR-a namijenjeni su za rast prerade u osjetljivim sektorima, odnosno za povećanje kapaciteta klaonica, mlinovima za žitarice te preradi voća i povrća.

Krediti će se odobravati u iznosu od 200 tisuća eura do tri milijuna eura, uz mogućnost otpisa glavnice do 40 posto, a za to je osigurano gotovo 20 milijuna eura tijekom 2026. i 2027. godine.

Cilj je, kako je istaknuto, ojačati domaći prehrambeno-prerađivački lanac, povećati dodanu vrijednost domaće proizvodnje i pridonijeti većoj prehrambenoj sigurnosti Hrvatske.

Vlajčić je rekao kako je Hrvatska prva država članica EU-u koja ima ovakve financijske instrumente. Vjeruje kako će to omogućiti povećanje proizvodnje strateških sektora koji su bitni za povećanje samodostatnosti i prehrambenu sigurnost.

I Vrbanec je kazao kako su ovi financijski instrumenti primjer uspješne prakse kako poticati hrvatske poljoprivredu s ciljem jačanja njene konkurentnosti.

Čuvalo je istaknuo kako je poljoprivreda za HBOR jedna od strateških gospodarskih grana o čemu govori i podatak da je u posljednjih deset godina HBOR omogućio financijsku podršku za više od 1.800 projekata u poljoprivrednom sektoru ukupne vrijednosti preko 450 milijuna eura.

Ovi financijski instrumenti, kako je rekao Dolački, poljoprivrednicima je dodatni impuls za jačanje razvoja njihove poljoprivredne i preradbene proizvodnje te vjetar u leđa da budu što konkurentniji.

Nakon potpisivanja sporazuma predstavljena su tri programa i jedan pravilnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinajka za ovu godinu, nacrt Programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje ASK do 2027., prijedlog Programa potpore za unaprjeđenje stanovanja mladih obitelji u ruralnim područjima za 2026. i prijedlog pravilnika o izmjeni i dopuni pravilnika o utvrđivanju naknada za šumu i šumsko zemljište.