Poslovne vijesti - Hrvatska

Za željezničku infrastrukturu u iduće dvije godine uložit će se više od milijardu eura

U tekućem investicijskom ciklusu njihova vrijednost je procijenjena na 1,5 milijardi eura, s tim da će s planovima do 2035. ukupna ulaganja u rekonstrukciju, modernizaciju i obnovu značajnog dijela željezničke mreže dosegnuti šest milijardi.

Ministar Oleg Butković na ovotjednoj je konferenciji Projects Days iznio neke informacije i planove vezane uz nizinsku prugu kao projekt od presudne uloge za poziciju Hrvatske kao europske ulazne prometne točke.

Novi kilometri pruga

Ističući kako će se tek s njezinom izgradnjom vidjeti sav potencijal Rijeke, odnosno riječke luke, rekao je da će taj najvažniji infrastrukturni zahvat u sljedećem desetljeću, prema procjenama, stajati nešto više od 2,5 milijarde eura. Projekt je ove godine, kaže, ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, a prema ministrovim riječima sve financijske potrebe do 2028. već su osigurane. Uz ostalo, podsjetio je da je u perspektivi i rekonstrukcija, odnosno izgradnja nove pruge prema jugu zemlje, prema Splitu i Pločama.

Strateški ciljevi i prioriteti vezani uz razvoj željezničke infrastrukture utvrđeni su Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture do 2030. donesenim prije tri godine, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovog je tjedna otvorilo javnu raspravu za Akcijski plan za njegovu provedbu za iduće dvogodišnje razdoblje. Ukupan trošak mjera predviđenih za 2026. i 2027. procijenjen je na gotovo 684 milijuna eura, ističu u tom resoru. Financijska sredstva osigurana su, kažu, uglavnom u državnom proračunu i iz sredstava fondova EU-a.

Glavnina planiranih sredstava za naredne dvije godine usmjerit će se u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, s predviđenih 580 milijuna eura. Za taj strateški cilj (od ukupno pet definiranih Nacionalnim planom) kao indikator rezultata, tj. ciljnih vrijednosti postavljena su povećanja duljine moderniziranih kolosijeka otvorenih željezničkih pruga na 165 kilometara u 2026., potom na 193 km u 2027. te na 222,4 na kraju 2030., s tim da je početna vrijednost (2021.) iznosila 23,5 km). Slično je i s duljinom obnovljenih kolosijeka, koja bi u odnosu na početnih 50-ak, dogodine trebala iznositi 306, za dvije godine 345, a na kraju desetljeća gotovo 440 kilometara u ukupnoj mreži.

Pad subvencija, rast prihoda

Pored ulaganja u obnovu i modernizaciju javne infrastrukture, u iduće dvije godine planirano je i 63,4 milijuna eura za poboljšanje njezine ekonomske i financijske održivosti. Vezano uz taj cilj referentni pokazatelj je povećanje pokrivenosti operativnih troškova javnog željezničkog prometa prihodima od prodaje (s početnih 23,4 posto) na 28 posto iduće godine, zatim na 30 posto do kraja 2027. te na 35 posto na kraju 2030. Uza sve, dodatnih 36 milijuna izdvojit će se tijekom naredne dvije godine u mjere za poboljšanje sigurnosti.

Usporedno s akcijskim planom vezanim uz razvoj željezničke infrastrukture, iz Butkovićeva resora u e-savjetovanje su pustili i novi dvogodišnji akcijski plan za provedbu još jednog srednjoročnog strateškog dokumenta za taj sektor – Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i razvoja usluga željezničkog prijevoza.

Procijenjeni trošak tih mjera predviđenih za provedbu tijekom naredne dvije godine iznosi 338,4 milijuna eura, a ciljni indikatori se, među ostalim, odnose na postepeno smanjenje subvencija i povećanje prihoda po zaposlenome u javnim željezničkim društvima, kao i porast udjela visokoobrazovanih u strukturi zaposlenih.

Ukupno gledano, slijedom dva akcijska plana (za razvoj željezničke infrastrukture te upravljanja i razvoja usluga) u željeznički sektor će se, dakle, do kraja 2027. usmjeriti više od milijardu eura ulaganja.

Govoreći o investicijskom ciklusu u željezničkom sustavu, ministar Butković je, među ostalim, istaknuo i da su ove godine u voznom parku HŽ Putničkog prijevoza, koji ima oko 70 novih vlakova, promovirani i prvi baterijski i elektrobaterijski vlakovi. Sve u svemu, ulagački ciklus u obnovu željeznica odavno je krenuo, kaže, ali sve te velike projekte koji se provode bitno je ubrzati.