
Žene u Srbiji u proseku rade 32, a muškarci 33 godine. Radnice na njivi u penziju odlaze posle 19 godina, a zemljoradnici zahtev za penziju podnose posle jedne godine rada.
To pokazuju najnoviji godišnji statistički podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2025. godinu.
Prosečna starost novih korisnika penzije, dakle onih koji su u starosnu penziju otišli do kraja prošle godine je 64 godine za sve kategorije penzionera. Muškarci su u invalidsku penziju odlazili sa 56, a žene sa 55 godina.
Žene u proseku penziju primaju 21 godinu, a muškarci 16, ako se gledaju sve kategorije penzionera. Ponaosob, muškarci penzioneri fonda zaposlenih koriste penziju 17, a žene četiri godine duže – 21. Samostalci muškarci primaju penziju 12, a žene 14 godina, a kod poljoprivrednika je razlika najveća – muškarcima poslednja penzija bude uplaćena posle 17 godina, a ženama posle 23 godine.
Istovremeno je prosečan staž svih korisnika penzije 34 za muškarce i 30 za žene uzimajući u obzir sve kategorije penzionera, dok je kod invalidskih situacija malo drugačija – 24 za muškarce i 22 za žene.
Samostalci muškarci u penziju odlaze najčešće posle 32, a žene posle 29 godina radnog staža.
Prosečna starost svih penzionera je 73 godina za oba pola, ako se uzmu u obzir sve kategorije najstarijih.
Statistika potvrđuje da je prosečna starost kod zaposlenih penzionera za žene 72, a muškarce 73 godine, za samostalne delatnosti za muškarce 72, za žene 70, a kod poljoprivrednika su žene starije od muškarca i imaju u proseku po 77 godina, dok su muškarci mlađi za godinu dana.
U trenutku smrti zbog čega je prestala isplata penzija i muškarci i žene imaju u proseku po 78 godina. Kod penzionera fonda zaposlenih žene u proseku žive duže dve godine i u trenutku smrti imaju po 80 godina, a muškarci 78, dok su invalidski penzioneri i muškarci i žene imali po 74 godine.
Poljoprivrednici-žene su u trenutku smrti imale 84, a muškarci 82 godine.
Statistika takođe potvrđuje da se najčešće u invalidsku penziju odlazi zbog tumora i to kod 30 odsto slučajeva. Na drugom mestu su bolesti krvotoka 25,4 odsto, bolesti mišićno-koštanog sistema 13,7 odsto i ostale bolesti čine 11 odsto. U porastu je broj penzionera koji su invalidsku penziju dobili zbog duševnih poremećaja, dok manje njih u penziju ide zbog bolesti štitne žlezde i nervnog sistema.
Posebno je izražen procenat invalidnina kod penzionera samostalaca koji sada mnogo češće idu u penziju zbog tumora. Ovaj postotak je za godinu dana povećan sa 29,9 na 34,7 odsto. Kod poljoprivrednika dominiraju bolesti krvotoka i zbog toga je u penziju otišlo 24,5 odsto, što je manje nego 2024. kada ih je bilo oko 30 procenata.
Prosečno učešće svih penzija u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa na kraju prošle godine je iznosilo 46,8 odsto. Pojedinačno na nivou Fonda PIO zaposlenih je učešće skoro – 49,4, samostalaca 48,2 i poljoprivrednika 20,3 odsto.