U skraćenoj radnoj nedelji, “Produktna berza” je bila mesto gde se roba nudila, ali se nije prodavala. Prodavci su svoje proizvode nudili po cenama koje su na najnižem nivou u poslednjih pet godina, odnosno gledajući dolarske cene u poslednjih sedam godina. Međutim, ni na takve ponude tražnja nije reagovala. Ovakve situacije definitivno možemo okarakterisati kao ekstremne. Srpsko i ne samo srpsko tržište bukvalno razara velika neizvesnost po pitanju dalje sudbine cena osnovnih poljoprivrednih sirovina. Najkraća dijagnoza tržišta poljoprivrednih proizvoda bi mogla da se svede na prostu konstataciju: Magacini su prepuni robom i kod prodavaca i kod kupaca. Dakle prodavci hoće da se reše robe koje imaju u izobilju, a kupcima roba ne treba jer i sami imaju tu robu na pretek.
U skraćenoj radnoj nedelji, “Produktna berza” je bila mesto gde se roba nudila, ali se nije prodavala.
Prodavci su svoje proizvode nudili po cenama koje su na najnižem nivou u poslednjih pet godina, odnosno gledajući dolarske cene u poslednjih sedam godina, navode iz "Produktne berze".
Međutim, ni na takve ponude tražnja nije reagovala. Ovakve situacije definitivno možemo okarakterisati kao ekstremne. Srpsko i ne samo srpsko tržište bukvalno razara velika neizvesnost po pitanju dalje sudbine cena osnovnih poljoprivrednih sirovina.
Najkraća dijagnoza tržišta poljoprivrednih proizvoda bi mogla da se svede na prostu konstataciju : Magacini su prepuni robom i kod prodavaca i kod kupaca. Dakle prodavci hoće da se reše robe koje imaju u izobilju, a kupcima roba ne treba jer i sami imaju tu robu na pretek.
Prethodnih godina nevidljiva ruka tržišta na srpskom tržištu, rešenje je nalazila u jednom velikom tržišnom ventilu, a to je izvoz. Ove godine tog ventila jednostavno nema. Okolnosti na svetskom tržištu su skoro potpuno zatvorile vrata srpskom izvozu. Nije naravno u pitanju nezavidan položaj samo srpskih izvoznika, već generalno i velikih svetskih izvoznih sila koje se suočavaju sa sličnim problemom.
Ponude koje su figurirale protekle nedelje na berzanskom tržištu su bile sledeće: pšenica 16,10 dinara po kilogramu bez PDV, kukuruz 15,50 dinara po kilogramu, soja 37,50 dinara po kilogramu. Kada se suočimo sa činjenicom da ni ove ponude nisu podstakle kupce da ih prihvate, postavlja se pitanje: Gde je granica pada cena?!
PRODEX je usled izostanka trgovanja ostao isti kao i prethodne nedelje, odnosno na nivou od 200,38 indeksnih poena.