Na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu u period od 1. do 5. decembra 2014. godine zabeležen je pad ukupnog količinskog prometa roba od 56,29 odsto, odnosno finansijskog prometa od 58,54 odsto u odnosu na upoređujuče podatke iz prethodne nedelje. Inače, preko novosadske berze u nedelji za nama realizovan je promet od 1.814 tona robe, čija je vrednost iznosila 35.593.707 dinara, koliko iznosi finanasijska vrednost prometa. Pšenica je svojim naglim rastom tokom novembra meseca uzburkala tržište do te mere, da je i država počela da razmišlja o merama da se ovaj trend obuzda. Međutim, kada je cena podstaknuta pretežno tržišnim pokretačima internog karaktera, sa domaćeg tržišta, onda je to relativno kratkog daha. Upravo to pravilo se potvrdilo i ovoga puta. Naime, jednomesečni cenovni proboj pšenice na našem tržištu je zaustavljen i cena hlebnog zrna se sve više približava tržišnoj realnosti, a to su cene ove robe na međunarodnom tržištu.
Na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu u period od 1. do 5. decembra 2014. godine zabeležen je pad ukupnog količinskog prometa roba od 56,29 odsto, odnosno finansijskog prometa od 58,54 odsto u odnosu na upoređujuče podatke iz prethodne nedelje. Inače, preko novosadske berze u nedelji za nama realizovan je promet od 1.814 tona robe, čija je vrednost iznosila 35.593.707 dinara, koliko iznosi finanasijska vrednost prometa.
Pšenica je svojim naglim rastom tokom novembra meseca uzburkala tržište do te mere, da je i država počela da razmišlja o merama da se ovaj trend obuzda. Međutim, kada je cena podstaknuta pretežno tržišnim pokretačima internog karaktera, sa domaćeg tržišta, onda je to relativno kratkog daha. Upravo to pravilo se potvrdilo i ovoga puta. Naime, jednomesečni cenovni proboj pšenice na našem tržištu je zaustavljen i cena hlebnog zrna se sve više približava tržišnoj realnosti, a to su cene ove robe na međunarodnom tržištu. Pšenicom se u protekloj nedelji trgovalo po jedinstvenoj ceni od 25,30 dinara za kilogram (23,00 dinara za kilogram bez PDV), što je pad od 0,78 odsto u odnosu na prosečnu cenu u prethodnoj nedelji. Statistički gledano pad je mali, ali od sredine nedelje trgovanje pšenicom je potpuno stalo, a tražnja više ne reaguje ni na ponude od 22,50 dinara za kilogram bez PDV.
Kukuruz je ponovo dominantna roba na našem berzanskom tržištu. U strukturi ukupnog prometa, tri četvrtine se odnosi na kukuruz. Izvoznici posle 480.000 tona izvezene robe u novembru su uzeli kratak predah. Izvozna cenovna kalkulacija se sve više otvara za dalji izvoz. Naime, cena na svetskom tržištu blago raste, a vrednost dinara pada. To je dobar scenario za izvoznike. Od početka ekonomske godine, za samo dva meseca van granica Srbije je izvezeno oko 770.000 tona i to je u velikoj meri relaksiralo tržište i smanjilo veliki pritisak ponude sa jedne strane, ali i omogućilo da naši smeštajni kapaciteti mogu da prihvate veliki rod kukuruza. Prosečna cena kukuruza iznoslia je u nedelji za nama 15,48 dinara za kilogram (14,07 dinara za kilogram bez PDV), što za 3,55 odsto više od prosečne cene u prethodnoj nedelji.
Tronedeljni trend rasta cene soje je zaustavljen. Prosečna cena od 49,35 dinara za kilogram (44,86 dinara za kilogram bez PDV) za 0,31 odsto je manja nego prethodne nedelje, a slično tržištu pšenice, cene u ponudi koje nisu naišle na odgovor kupca su još niže od realizovanih cena.
Procentualno veći rast cene kukuruza od pada cene pšenice, razlog su rasta vrednosti berzanskog indeksa za 0,30 indeksnih poena u odnosu na prošli petak. Vrednost PRODEX-a se u petak, 5. decembra 2014. godine, zaustavio na poziciji od 208,92 indeksnih poena.