Prve nedelje aprila meseca preko “Produktne berze” u Novom Sadu realizovan je promet od ukupno 1.569 tona robe, čija je vrednost iznosila 42.050.150 dinara. Količinski obim prometa za 46,32 posto je manji nego prethodne nedelje, dok je finansijska vrednost na berzanskom tržištu razmenjene robe bila za 57,42 posto manja u odnosu na prethodni nedeljni period. Podatak o dobrom izvoznom rezultatu pšenice u martu mesecu, daje sam po sebi objašnjenje zašto je tržište ove robe bilo tako intenzivno prethodnih nedelja, a cena na obostrano prihvatljivom i relativno visokom nivou. U nedelji za nama međutim, ovo tržište se u velikoj meri pasiviziralo, a cena je u padu. Razloge za takvo tržišno ponašanje nalazimo pre svega u sve glasnijim najavama o intervenciji države na ovom tržištu. Licitaranje o modelima intervencije i cenom po kojoj bi se intervenisalo, jednostavno je stvorilo atmosferu iščekivanja i neizvesnosti, što svakako utiče na negativno raspoloženje tržišnih učesnika u smislu većeg otvaranja na tržištu.
Prve nedelje aprila meseca preko “Produktne berze” u Novom Sadu realizovan je promet od ukupno 1.569 tona robe, čija je vrednost iznosila 42.050.150 dinara.
Količinski obim prometa za 46,32 posto je manji nego prethodne nedelje, dok je finansijska vrednost na berzanskom tržištu razmenjene robe bila za 57,42 posto manja u odnosu na prethodni nedeljni period.
Podatak o dobrom izvoznom rezultatu pšenice u martu mesecu, daje sam po sebi objašnjenje zašto je tržište ove robe bilo tako intenzivno prethodnih nedelja, a cena na obostrano prihvatljivom i relativno visokom nivou. U nedelji za nama međutim, ovo tržište se u velikoj meri pasiviziralo, a cena je u padu. Razloge za takvo tržišno ponašanje nalazimo pre svega u sve glasnijim najavama o intervenciji države na ovom tržištu. Licitaranje o modelima intervencije i cenom po kojoj bi se intervenisalo, jednostavno je stvorilo atmosferu iščekivanja i neizvesnosti, što svakako utiče na negativno raspoloženje tržišnih učesnika u smislu većeg otvaranja na tržištu. Hlebnim zrnom se trgovalo na samom početku i na samom kraju nedelje. Početkom nedelje tržište je otvoreno cenom 24,60 dinara za kilogram, dok je poslednjeg nedeljnog dana trgovanje zatvoreno cenom 23,50 dinara za kilogram. Prosečna cena je iznosila 26,12 dinara za kilogram, što je za 1,58 posto niža cena u odnosu na prethodnu nedelju.
Prateći trendove svetskih berzi, cena kukuruza je krajem nedelje pala i na našem tržištu. Ovo tržište je i dalje dinamično, međutim, cenovna kolebanja su malo usporila intenzitet trgovanja. U toku nedelje cena se kretala u rasponu od 23,65 dinara za kilogram, pa do 22,80 dinara za kilogram. U nedostatku ozbiljnijeg izvoza, trgovanje kukuruzom je i dalje orjentisano pretežno za potrošnju na domaćem tržištu. Prosečna cena trgovanja u nedelji za nama je iznosila 24,88 dinara za kilogram. To je rast u odnosu na prosečnu cenu iz prethodne nedelje za 2,16 posto, ali je cenovni trend u toku same nedelje imao silazeću putanju.
Na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu trgovalo se još samo robama iz soja kompleksa. Sojino zrno se prodavalo po ceni od 67,18 dinara za kilogram, što predstavlja cenovni rast od 1,97 posto u odnosu na prethodnu nedelju, dok je kupoprodajni ugovor u trgovanju sojinom sačmom sa 44% proteina zaključen na nivou 70,20 dinara za kilogram.
PRODEX je konsekventno padu cena pšenice i kukuruza na kraju nedlje pao za 1,89 indeksnih poena u odnosu na poslednji dan trgovanja u prethodnoj nedelji i zaustavio se na poziciji 244,31 indeksnih poena.