Na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu u periodu od 5. do 9. oktobra 2015. godine realizovan je promet od 1.000 tona robe, koji je za 53,85 odsto veći u odnosu na prethodnu nedelju. S obzirom na nešto veće prisustvo soje u strukturi prometa, ukupna finansijska vrednost robe koja je bila predmet berzanske trgovine je srazmerno veća u skladu sa tim povećanim procentom učešća robe veće pojedinačne vrednosti i iznosila je 29.470.250 dinara, što je rast od 131,26 odsto u odnosu na isti podatak iz prethodne nedelje. Nepovoljni vremenski uslovi za berbu kukuruza usporili su ovaj veliki sezonski posao naših poljoprivrednika.Tržište deli sudbinu žetvene kampanje, što se ogleda u relativno maloj ponudi kukurza novog roda. Ono što je značajno za ovo tržište jeste podatak da cena novog kukuruza već drugu nedelju za redom raste. U protekloj nedelji ova roba se prodavala po prosečnoj ceni od 17,16 dinara za kilogram (15,60 dinara za kilogram bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je rast od 1,04 odsto.
Na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu u periodu od 5. do 9. oktobra 2015. godine realizovan je promet od 1.000 tona robe, koji je za 53,85 odsto veći u odnosu na prethodnu nedelju. S obzirom na nešto veće prisustvo soje u strukturi prometa, ukupna finansijska vrednost robe koja je bila predmet berzanske trgovine je srazmerno veća u skladu sa tim povećanim procentom učešća robe veće pojedinačne vrednosti i iznosila je 29.470.250 dinara, što je rast od 131,26 odsto u odnosu na isti podatak iz prethodne nedelje.
Nepovoljni vremenski uslovi za berbu kukuruza usporili su ovaj veliki sezonski posao naših poljoprivrednika.Tržište deli sudbinu žetvene kampanje, što se ogleda u relativno maloj ponudi kukurza novog roda. Ono što je značajno za ovo tržište jeste podatak da cena novog kukuruza već drugu nedelju za redom raste. U protekloj nedelji ova roba se prodavala po prosečnoj ceni od 17,16 dinara za kilogram (15,60 dinara za kilogram bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je rast od 1,04 odsto. Ovaj rast je potpuno korelativan sa tendencijama na referentnim svetskim i regionalnim tržištima. Kako će sve to izgledati u periodu kada ponuda bude značajno veća i kada izvoznici kandiduju svoju tražnju, pokazaće naredne nedelje.
Posle dvonedeljnog stagniranja cena pšenice je blagom padu. On iznosi 1,29 odsto u odnosu na cenu iz prethodne nedelje. Imajući u vidu kretanje cene u toku same nedelje, kao i činjenicu da na cenu bitno utiču i elementi kvaliteta koji nisu definisani SRPS standardom, a koji bitno definišu tržišnu poziciju ove robe, ovaj pad ne možemo smatrati tendencijom koja ima neku dalju perspektivu pada cene. Inače prosečna cena trgovanja je iznosila 19,87 dinara za kilogram (18,06 dinara za kilogram bez PDV).
Iz sektora roba tzv. “soja kompleksa” u protekloj nedelji se trgovalo i sojinim zrnom i posle dužeg vremena i sojinom sačmom sa 44% proteina. Sojom se trgovalo po jedinstvenoj ceni od 45,10 dinara za kilogram (41,00 dinara za kilogram bez PDV), što je u odnosu na prethodnu nedelju rast od 0,74 odsto. Sojina sačma sa 44% proteina je prodavana preko novosadske berze po ceni od 53,40 dinara za kilogram (44,50 dinara za kilogram bez PDV).
Nešto značajniji pad cene pšenice u odnosu na mali cenovni rast kukuruza i soje imao je za posledicu tek neznatnu pad vrednosti berzanskog indeksa. U petak, 9. oktobra 2015. godine, PRODEX je iznosio 203,24 indeksnih poena, što je u odnosu na prošli petak pad za 0,26 indeksnih poena.