Na “Produktnoj berzi“ u Novom Sadu u periodu od 16. do 20. septembra 2013. godine ponovo je ostvaren relativno veliki obim prometa koji je iznosio 2.420 tona robe što je za 9,21 posto manji promet u odnosu na prethodnu nedelju, dok je finansijska vrednost prometa, što zbog rasta cena žitarica, što zbog značajnijeg prisustva soje i semenske pšenice kao roba veće pojedinačne vrednosti, bila u porastu u odnosu na prethodnu nedelju za 25,66 posto, a iznosila je 51.640.580 dinara. Pšenica je dominirala u prometu na berzanskom tržištu protekle nedelje. Prosečna cena u odnosu na prethodnu nedelju bila je veća za tačno procenat, a iznosila je 17,97 dinara za kilogram. Inače, pretežna cena trgovanja u drugoj polovini nedelje je iznosila 16,70 dinara za kilogram. Prisustvo izvoznika na ovom tržištu je sve očiglednije.
Na “Produktnoj berzi“ u Novom Sadu u periodu od 16. do 20. septembra 2013. godine ponovo je ostvaren relativno veliki obim prometa koji je iznosio 2.420 tona robe što je za 9,21 posto manji promet u odnosu na prethodnu nedelju, dok je finansijska vrednost prometa, što zbog rasta cena žitarica, što zbog značajnijeg prisustva soje i semenske pšenice kao roba veće pojedinačne vrednosti, bila u porastu u odnosu na prethodnu nedelju za 25,66 posto, a iznosila je 51.640.580 dinara.
Pšenica je dominirala u prometu na berzanskom tržištu protekle nedelje. Prosečna cena u odnosu na prethodnu nedelju bila je veća za tačno procenat, a iznosila je 17,97 dinara za kilogram. Inače, pretežna cena trgovanja u drugoj polovini nedelje je iznosila 16,70 dinara za kilogram. Prisustvo izvoznika na ovom tržištu je sve očiglednije. Kretanje cene ove robe na međunarodnim tržištima otvaraju solidnu perspektivu pšenici, ali ta cenovna perspektiva svakako ne ne vodi ka ceni iz prethodne godine kada je ona u ovom periodu iznosila oko 27,00 dinara za kilogram. Međutim, svakako da se posle izuzetno niske startne tržišne pozicije hlebnog zrna u samoj žetvi, može očekivati blagi tržišni oporavak ove strateški važne žitarice.
U očekivanju prvog pojavljivanja kukuruza novog roda, na ovom tržištu i ponuda i tražnja su više okrenuti međusobnom preispitivanju o startnoj ceni novog kukuruza, nego samom trgovanju prošlogodišnjim rodom. Jedinstvena cena trgovanja u protekloj nedelji od 14,04 dinara za kilogram za 4,74 posto je veća od prosečne cene trgovanja u prethodnoj nedelji. Rekordno visok rod kukuruza u svetu i relativno dobar prinos kod nas, ne otvaraju mogućnost nekog značajnijeg preokreta u pogledu rasta cene, ali prema svim indicijama, cena novog roda će startovati sa približno iste pozicije kao što se sada prodaje kukuruz roda 2012.
Tržište soje novog roda se polako zahuktava, a cena je i dalje u porastu. Prosečna cena trgovanja sojom roda 2013. je iznosila 47,016 dinara za kilogram, što je u odnosu na prosečnu cenu trgovanja u prethodnoj nedelji rast od 6,18 posto. Poslednja tri zaključena ugovora preko novosadske berze su bila po ceni od 43,70 dinara za kilogram. Soja je u poslednjih nekoliko godina ispoljila najveću tržišnu stabilnost i što je za proizvođače još bitnije, najveću proizvodnu isplativost od svih primarnih poljoprivrednih kultura. Sojina sačma sa 44% proteina se na berzi prodavala po ceni od 74,40 dinara za kilogram.
Poljoprivredna kultura koja je ovih dana bila u centru pažnje svakako je bio suncokret. Ovo je roba sa veoma malim tržišnim kapacitetom i vrlo sporadično se pojavljuje u trgovanju na berzi. Iz tih razloga i cene sa berzanskog trgovanja ovom robom se moraju uzeti sa malom rezervom. Cena suncokreta na berzi je realizovana na nivou 30,02 dinara za kilogram. Možda to nije referentna cena za donošenje konačnih konstatacija o tržišnom statusu ove robe, ali je svakako indikativna za proizvođače i prerađivače u budućim dogovorima.
Od ostalih roba na “Produktnoj berzi” trgovano je još semenskom pšenicom po prosečnoj ceni od 27,19 dinara za kilogram.
PRODEX se na kraju nedeljnog trgovanja zaustavio na poziciji od 191,10 indeksnih poena, što je za 3,28 indeksnih poena više nego prošlog petka.