U periodu od 10. do 14. avgusta 2015. godine na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu prometovano je ukupno 5.097 tona robe, što je čak 8,7 puta više u odnosu na promet prethodne nedelje. Za pomenutu količinu robe kupci su morali da izdvoje 108.278.370 dinara. što je 7,8 puta više od finansijske vrednosti prometa iz prethodnog nedeljnog perioda. Soja i kukuruz su dve kulture koje je najviše pogodila suša. To su ujedno i dve robe na berzanskom tržištu koje su protekle nedelje imale najveći cenovni rast. Očekivani pad prinosa soje kreće se po nekim procenama i do 40 odsto. Koliko je snažan uticaj vrlo obeshrabrujućih prizora sa parcela pod sojom na tržišno raspoloženje učesnika u trgovanju, govori podatak da je cena ove robe u protekloj nedelji za čitavih 6,86 odsto veća u odnosu na prethodnu nedelju.
U periodu od 10. do 14. avgusta 2015. godine na “Produktnoj berzi” u Novom Sadu prometovano je ukupno 5.097 tona robe, što je čak 8,7 puta više u odnosu na promet prethodne nedelje. Za pomenutu količinu robe kupci su morali da izdvoje 108.278.370 dinara. što je 7,8 puta više od finansijske vrednosti prometa iz prethodnog nedeljnog perioda.
Soja i kukuruz su dve kulture koje je najviše pogodila suša. To su ujedno i dve robe na berzanskom tržištu koje su protekle nedelje imale najveći cenovni rast.
Očekivani pad prinosa soje kreće se po nekim procenama i do 40 odsto. Koliko je snažan uticaj vrlo obeshrabrujućih prizora sa parcela pod sojom na tržišno raspoloženje učesnika u trgovanju, govori podatak da je cena ove robe u protekloj nedelji za čitavih 6,86 odsto veća u odnosu na prethodnu nedelju. Prethodna konstatacija o uticaju suše na lokalno tržište još više dobija na značaju ako se ima u vidu poslednji izveštaj Američkog ministarstva poljoprivrede inače najreferentnije svetske monitoring institucije, u kome je objavljen podatak o rekordnom prinosu soje u svetu ove godine. Inače, prosečna prošlonedeljna cena sojinog zrna je iznosila 46,43 dinara za kilogram (42,21 dinara za kilogram bez PDV). Sojina sačma sa 44% proteina je takođe bila predmet berzanske trgovine, a prodavana je po ceni od 56,40 dinara za kilogram (47,00 dinara za kilogram bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je cenovni rast od 1,22 odsto.
Kako su dani uz ekstremno visoke temperature i bez padavina prolazili, tako je postepeno i rasla cena kukuruza. Na početku nedelje, tržište kukuruza je otvoreno cenom od 17,40 dinara za kilogram bez PDV, da bi se na samom kraju nedelje berzansko trgovanje završilo sa cenom od 18,30 dinara za kilogram. Prosečna cena trgovanja je iznosila 19,70 dinara za kilogram (17,91 dinara za kilogram bez PDV). To je za 1,89 odsto veća cena u odnosu na prethodnu nedelju.
Tržište pšenice za razliku od soje i kukuruza je stabilno. Žetva pšenice je završena neposredno pre visokih temperatura, pa se ova suša nije osetila na prinose hlebnog zrna. To je upravo osnovni razlog stabilnosti ovog tržišta, gde nema neizvesnosti kao kod soje, kukuruza i suncokreta. Pšenica je trenutno veoma tražena roba i u protekloj nedelji preko berze je realizovan promet od 3.725 tona i to po prosečnoj ceni od 19,51 dinara za kilogram (17,74 dinara za kilogram bez PDV), što je za neznatnih 0,33 odsto niža cena u odnosu na prethodnu nedelju, pa se praktično za cenu ove robe može reći da stagnira.
Cena suncokretove sačme od 35,40 dinara za kilogram (29,60 dinara za kilogram bez PDV) je za 3,51 odsto veća od poslednjeg trgovanja ovom robom i mogla da bude najava veće cene suncokreta u predstojećoj žetvi.
PRODEX je na nivou od 212,80 indeksnih poena, što je za 3,99 indeksnih poena veća vrednost u odnosu na prošli petak.