Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Bečki institut popravio prognoze za regiju, u BiH rast 3,7 posto

Institut je u jesenjskoj prognozi svoja ranija predviđanja za zemlje regije podigao za 1,2 postotna boda.

Institut je naveo da će rast u zemljama CESEE biti viši od rasta u zemljama eurozone, koji se procenjuje na 4,8 posto. Zemlje CESEE u prosjeku su, kako se navodi, već u drugom tromjesečju ove godine dostigle razinu iz pretpandemijske 2019. godine.

Regionalni lider bit će Turska sa 9,1 posto, Crna Gora sa 8,4 posto i Moldavija sa osam posto, ocijenio je WiiW, uz ogradu da Crna Gora i Moldavija polaze s veoma niske razine. Crna Gora je u 2020. godini zabilježila pad BDP od 15,7 posto.

Bečki institut podigao je prognozu gospodarskog rasta Srbije sa šest posto na 6,6 posto, ocjenjujući kako su snažna vladina podrška i efikasno cijepljenje u prvoj polovici ove godine pomogli da srpska ekonomija neutralizira štete koje je nanijela pandemija, prenosi Indikator.

U izvješću se, međutim, upozorava da postoje tri faktora koji mogu potencijalno usporiti gospodarski rast Srbije u nadolazećem razdoblju, a to su globalni problemi u automobilskoj industriji, fiskalna konsolidacija koju je najavila Vlada Srbije i najnovije političke tenzije u regiji.

Za Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju institut predviđa relativno skroman rast od 3,7 posto, odnosno 3,5 posto, prenio je portal Euraktiv.

U BiH se takav trend objašnjava slabim odzivom građana na cijepljenje, što ugrožava zdravstveni sektor, kao i političkim tenzijama koje su paralizirale državne institucije. U Sjevernoj Makedoniji su, kako se navodi, slaba podrška vladi, duboki strukturni problemi i spor ekonomski opravak naveli WiiW da čak smanji raniju prognzu sa 4,1 posto na 3,5 posto.

Bečki institut za Kosovo predviđa rast od šest posto, u prvom redu zbog porasta potrošnje i investicija.

Institut za Hrvatsku prognozira da će, zahavljujući uspješnoj turističkoj sezoni, oporavku osobne potrošnje i europskim fondovima, u 2021. godini imati snažniji rast BDP od većine zemalja Europske unije i da će on iznositi 7,2 posto.

Prema ocjeni WiiW, glavni motor gospodarskog rasta u zemljama središnje i jugoistočne Europe bila je i ostaje osobna potrošnja, koja je s prosječnih 14,5 posto jako porasla u drugom tromjesečju.

U tom razdoblju i investicije su u prosjeku porasle za gotovo 18 posto, ali dobar dio tih investicija otpada na velike projekte koje realiziraEstonija, prije svega u oblasti biotehnologije i proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa.

U zemljama regije se zahvaljujući globalnom gospodarskom rastu i buđenju turizma u znatnoj mjeri oporavilo i izvozno gospodarstvo, ali industriju kao i u zapadnoj Europi pogađa manjak materijala, primjerice nestašica mikročipova u automobilskoj industriji.

Dodatnu dinamiku u gospodarski rast istočnih članica EU unijet će i sredstva iz fonda EU za oporavak poslije pandemije. Tako bi, na primjer Rumunija, do 2026. godine iz tog fonda mogla povući ukupno 29 milijardi eura, što bi u njenom slučaju godišnje moglo generirati dodatni rast BDP do 3,1 postotnog boda.

Utoliko Bečki institut smatra da je perspektiva za zemlje CESEE dobra i za naredne godine, iako će prosječan rast u 2022. pasti na 3,7 posto, a u 2023. godini na 3,5 posto. U nareden dve godne preliminarna prognoza za Srbiju iznosi 4,6 posto i 4,5 posto.

Najveći rast u tom razdoblju institut prognozira za Hrvatsku (5 posto) i Crnu Goru i Kosovo (4,8 posto). Najveći rizik za održivi gospodarski oporavak WiiW vidi u novom rasplamsavanju pandemije covida-19 i u preuranjenoj konsolidaciji proračuna.

Iako su proračunski deficiti u zemljama regije u vreme pandemije jako porasli, ishitreno rezanje javne potrošnje bi u mnogim zemljama moglo ugroziti gospodarski zamah, i to u prije svega u zemljama Zapadnog Balkana i državana naslednicama bivšeg Sovjetskog saveza, smatra WiiW.