Ekonomija - Crna Gora

CBCG: Kriza će uticati na CG

Dužnička kriza u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i posebno u eurozoni uticaće u određenoj mjeri na Crnu Goru, ocijenila je savjetnik glavnog ekonomiste Centralne banke Crne Gore, Zorica Kalezić.

Ona je u untervjuu Atlas televiziji kazala da su mogući negativni efekti po crnogorsku ekonomiju pad izvoza i stranih investicija, kao i nepovoljniji uslovi zaduživanja na tržištu prenosi Analitika.

"Crnogorska ekonomija mogla bi se naći na udaru dužničke krize u SAD i posebno eurozoni, s obzirom na njenu veličinu i limitirane mogućnosti da utiče na međunarodna monetarna kretanja", upozorila je Kalezić.

Prema njenim riječima, tri osnovna kanala gdje postojeća dužnička kriza u inostranstvu može imati negativne efekte na ekonomiju Crne Gore su pad izvoza, stranih investicija i nepovoljni uslovi zaduživanja. Trgovinski kanal, smatra Kalezić, biće najviše pogođen.

"Moguće je u narednom periodu očekivati usporavanje privredne aktivnosti u pojedinim zemljama eurozone koje su značajni trgovinski partneri i upravo taj trgovinski kanal je jedan od najznačajnijih koji će biti pogođen", ocjenila je ona.

Kad je o krizi u SAD riječ, Kalezić je kazala kako ona nema direktnog uticaja na Crnu Goru, "s obzirom da je trgovinska razmjena s Amerikom minimalna a i količina američkih investicija".

"Trgovinska razmjena Crne Gore sa SAD je ispod jednog procenta a kada govorimo o stranim direktnim investicijama SAD čine svega 2,25 odsto ukupnih investicija u Crnoj Gori", kazala je Kalezić.

Zbog smanjenja ocjene na dužničke hartije Amerike, prema ocjeni Kalezić, mijenjaće se i cijena kapitala na tržištu.

"Rast premije rizika koji sada ima uzlazni trend na generalnom nivou što negativno utiče i na premiju rizika naše zemlje, a to definitivno ima svoj negativan odraz na potencijalna buduća zaduživanja Crne Gore", rekla je ona.

Kalezić je navela da se ne može govoriti o namjenskim mjerama zaštite, ali preporučuje da se u narednom periodu javna potrošnja drži na racionalnom nivou i da se država ne zadužuje u periodima kad su uslovi na tržištu nepovoljni.

"Kada govorimo o izvoznim preduzećima koja bi mogla biti pod uticajem potencijalne nove krize koju neki najavljuju, je da imaju frekventnu komunikaciju sa partnerima iz Evropske unije tako da znaju koja je njihova poslovna politika, kako bi se sami mogli na vrijeme prilagoditi", rekla je ona.