Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Deflacija pritišće BiH već godinama

BiH je i prošlu godinu završila u deflaciji, koja je bila blago pojačana u odnosu na godinu ranije, i to prije svega zbog smanjenja cijena energenata i hrane, što prema mišljenju ekonomista ne može donijeti pozitivne efekte po domaću ekonomiju.

Naime, kako je navedeno u godišnjem dokumentu Ekonomski trendovi u 2015. koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, nastavljen je trogodišnji trend rasta deflacije u BiH, koji je produžen i u prva dva mjeseca ove godine.

Inače, u BiH je 2012. godine posljednji put zabilježena inflacija na godišnjem nivou i to od 2,1 odsto. Kako su naveli u ovom izvještaju, deflacija u BiH je u prošloj godini iznosila jedan odsto, dok je godinu dana ranije bila na nivou od 0,9 procenata, a 2013. godine 0,1 odsto.

Imajući to u vidu, veću deflaciju od BiH u širem regionu u prošloj godini imala je samo Bugarska. Ipak, istini za volju, pod pritiskom deflacije u prošloj godini bile su i Slovenija, Rumunija, Makedonija i Hrvatska, ali na nižem procentu od BiH.

Međutim, dostupni podaci za dva mjeseca ove godine pokazuju da je u BiH i dalje nastavljen trend rasta deflacije, koja je u februaru 2016. iznosila 1,3 odsto. U izvještaju DEP BiH za prošlu godinu je pojašnjeno da je kao i u prethodnoj godini najznačajniji doprinos deflaciji u BiH bio u sektorima prevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće.

Tako su u odjeljku prevoza cijene bile niže za 6,9 odsto, gdje je najveće smanjenje cijena zabilježeno u okviru goriva i maziva za lična prevozna sredstva, i to za 13,6 odsto. Pored toga, veliki doprinos deflaciji imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, pa su unutar tog odjeljka cijene smanjene za 0,9 odsto.

Naime, cijene su smanjene gotovo u svim pododjeljcima hrane i bezalkoholnih pića izuzem ulja, masti, voća i povrća.

"Takođe, odjeljak obuće i odjeće je uticao na smanjenje opšteg nivoa cijena u BiH, sa deflacijom od 7,3 odsto", navodi se u ovom godišnjem izvještaju DEP BiH.

Međutim, oni navode da je deflacija u BiH djelimično usporena povećanjem cijena u okviru odjeljka alkoholnih pića i duvana za 7,2 odsto, zbog nastavka harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u Evropskoj uniji.

Pored toga, u izvještaju se navodi da su u odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata cijene povećane za 1,1 odsto, gdje je došlo do poskupljenja električne energije i vode, a što je djelimično imalo uticaj na usporavanje deflacije u BiH.

U izvještaju je još navedeno da je većina zemalja EU i regiona u prošloj godini registrovala sporiji rast cijena u odnosu na prethodnu godinu, a da je u nekim zemljama zabilježena deflacija.

Kako su istakli, nizak nivo inflacije u EU je posljedica smanjenja cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, koje su izazvale pritisak "na dolje" na opšti nivo cijena. Usljed toga, stoji u izvještaju, u EU je registrovan nepromijenjen nivo cijena u odnosu na 2014. godinu.

Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da iz ugla ekonomista, prisutnost deflacije u nekoj zemlji, naročito u dugom periodu, nije za pohvalu.

"Postoji nešto što mi nazivamo prirodnom stopom inflacije, i to je inflacija do 2,5 ili tri odsto, koja sama po sebi stimuliše zaposlenost, rast privrede i to je nešto što se podrazumijeva da daje pozitivne efekte", smatra Radivojac.

S druge strane, on je rekao da se deflacija sama po sebi dešava, ali da u dugom periodu ne može ostaviti pozitivne efekte, budući da je naročito u BiH izazvana de fakto padom potražnje.

S tim u vezi, rekao je da kupovna moć stanovništva očigledno pada, stanovništvo se suzdržava da kupuje, te nema tražnje za robom i proizvodima i samim tim dolazi i do pada cijena.