Ekonomski institut Zagreb smanjio prognozu: BDP će pasti 1,3 posto

Bez autora
Jul 26 2012

I Ekonomski institut Zagreb svrstao se u grupu institucija koja je revidirala prognoze o kretanju BDP-a u 2012. Znanstvenici predvođeni ravnateljicom Sandrom Švaljek sada kažu da će BDP pasti 1,3 posto, a ne 1 posto kako su predviđali na početku godine. Pad ekonomije pratit će visoka stopa inflacije s godišnjim prosjekom od 3,2 posto. U dijelu godine penjat će se čak na 4 posto. Posljedica je to nestabilnog okruženja, ali i unutarnjih slabosti gospodarstva. Proizvodnja, odnosno industrija, poljoprivreda i građevinarstvo u prvom su tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godinu prije zabilježili pad od 6,5 posto. Bez posljedica neće proći poskupljenje energenata i veća stopa PDV-a. Naime, analitičari EIZ-a ističu da je rast poreza za 2 posto ubrzao inflaciju, a stanovništvo reagira smanjenjem osobne potrošnje. Stoga predviđaju da će na kraju godine građani potrošiti 1,6 posto manje no lani, što i nije neočekivano uz konstantan pad zaposlenosti, unatoč sezonskom zapošljavanju.

Ekonomski institut Zagreb smanjio prognozu: BDP će pasti 1,3 postoI Ekonomski institut Zagreb svrstao se u grupu institucija koja je revidirala prognoze o kretanju BDP-a u 2012. Znanstvenici predvođeni ravnateljicom Sandrom Švaljek sada kažu da će BDP pasti 1,3 posto, a ne 1 posto kako su predviđali na početku godine.

Pad ekonomije pratit će visoka stopa inflacije s godišnjim prosjekom od 3,2 posto. U dijelu godine penjat će se čak na 4 posto. Posljedica je to nestabilnog okruženja, ali i unutarnjih slabosti gospodarstva. Proizvodnja, odnosno industrija, poljoprivreda i građevinarstvo u prvom su tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godinu prije zabilježili pad od 6,5 posto.

Bez posljedica neće proći poskupljenje energenata i veća stopa PDV-a. Naime, analitičari EIZ-a ističu da je rast poreza za 2 posto ubrzao inflaciju, a stanovništvo reagira smanjenjem osobne potrošnje. Stoga predviđaju da će na kraju godine građani potrošiti 1,6 posto manje no lani, što i nije neočekivano uz konstantan pad zaposlenosti, unatoč sezonskom zapošljavanju.

Zabrinjava i očekivanje EIZ-a da Vlada neće uspjeti provesti planirane uštede pa će deficit biti veći od plana. Fiskalna konsolidacija izazov je za iduću godinu u kojoj EIZ predviđa vrlo blagi oporavak od 0,8 posto. Treba istaknuti da se time nećemo vratiti ni na 2011. godinu. Ne bude li se poštovalo konsolidaciju koja nalaže smanjenje potrošnje države za 1 posto u odnosu na BDP, EIZ najavljuje 'moguće negativne posljedice za kreditni rejting'.

U idućoj godini očekuju rast od 0,8 posto BDP-a, zbog ulaska u Europsku uniju i investicija za koje vjeruju da će narasti 3,7 posto u odnosu na ovu godinu. Ljudi neće znatno više trošiti, tek će se minimalno povećati osobna potrošnja, za 0,6 posto, što bi uz investicije ipak trebalo biti dovoljno za pokretanje zapošljavanja i kontroliranu inflaciju od 2,6 posto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik