
Proračun za 2027. počiva na rastu BDP-a od 2,1 posto i inflaciji od 2,7 posto, no rizik slabijeg rasta povećavaju slabija troškovna konkurentnost poduzeća, sporiji priljev EU sredstava, skuplje financiranje i hlađenje tržišta rada, navodi se u Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
Stojić ističe kako
planirani rast poreznih prihoda od pet posto prati nominalni rast
gospodarstva, dok je rast doprinosa od 7,4 posto dosta ambiciozan uz
rast bruto plaća od čak 6,5 posto i zaposlenosti od tek 0,8 posto. Istodobno se očekuje rast produktivnosti od oko 1,5 posto, iako
poslovne investicije usporavaju, a produktivnost po satu posljednjih
godina raste osjetno sporije od prosjeka EU. Po njemu, najveći pritisak i
dalje vrše trajno postavljeni tekući rashodi. Naglašava da naknade
građanima rastu za 6,9 posto (+940 milijuna eura), nakon što su već u
2026. probile plan. Dobro je, s druge strane, što bi Registar stanovništva od 2027.
trebao omogućiti preciznije usmjeravanje socijalnih prava prema stvarnom
dohodovnom i imovinskom statusu. Rast plaća opterećuje gospodarstvo Autor navodi da je rast mase plaća (+2,9 posto ili 196 milijuna eura)
nerealno ispod nominalnog rasta gospodarstva i slijedi nakon sedam
posto rasta u 2026., kada je ta stavka ponovno probila plan. - Od 2021. masa plaća se udvostručila, a s 13,5 posto BDP-a treća je
najviša u EU, bez mjerljivog skoka učinkovitosti javne uprave. Politika
plaća u javnom sektoru nije izolirano proračunsko pitanje - javni sektor
zapošljava oko 30 posto zaposlenih i plaća 28 posto više od privatnog,
pa država de facto postavlja cijenu rada i privatnom sektoru podiže
troškove neovisno o produktivnosti, uz izravan udar na konkurentnost,
stoji u Fokusu tjedna. Zdravstvo, pri tome, ostaje strukturni fiskalni problem. Nakon rasta
rashoda od 10,7 posto u 2026., za 2027. planira se pad od 4,9 posto,
iako dug za lijekove ponovno prelazi 800 milijuna eura, a nepodmirene
obveze rastu oko 40 milijuna eura mjesečno. HUP stoga ističe potrebu za realnijim planovima, optimizacijom
bolničke mreže, objedinjenom nabavom, digitalizacijom i snažnijim
usmjeravanjem plaćanja prema ishodima. HUP upozorava na rizik deficita Nadalje, Hrvatska i dalje ima javni dug ispod 60 posto BDP-a, no
Stojić smatra da nestaju povoljni čimbenici koji su ga zadnjih godina
spuštali, što uključuje snažan nominalni rast BDP-a, inflaciju i
rekordna EU sredstva. Uz rast kamata, obrambenih i zdravstvenih izdataka te slabljenje NPOO
impulsa, deficit ostaje nadomak tri posto BDP-a, dok lokalna država u
2027. više ne daje očekivani fiskalni jastuk. Naglašava da daljnje popuštanje rashodne discipline povećava rizik
ulaska u proceduru prekomjernog deficita i prisilne konsolidacije upravo
kada će Hrvatska morati više ulaganja financirati iz vlastitih izvora.
Porezna politika, apeliraju poslodavci, mora mijenjati strukturu, a ne
povećavati ukupni teret. HUP traži smanjenje poreza na plaće Prvi prioritet je, ponavlja Stojić, veći osnovni osobni odbitak na
razini porezne osnovice minimalne plaće uz automatsko usklađivanje s
rastom minimalca, čime se sprječava hladna progresija na najniže plaće. Zatim treba smanjiti porezni klin na srednje i više plaće dizanjem
praga više stope poreza na dohodak i limitiranjem osnovice zdravstvenog
doprinosa, kako bi se zadržali stručnjaci i privukla ulaganja veće
dodane vrijednosti. Za to, ističe se, postoji prostor i na lokalnoj razini. Gradovi i
općine dobili su nove vlastite izvore prihoda kroz porez na nekretnine i
snažnije oporezivanje turističkog najma, a u 2028. očekuje se povratak
lokalne države u suficit. Taj prostor, predlažu poslodavci, treba usmjeriti u rasterećenje
rada, a ne za trajni rast lokalne potrošnje. Porezna konkurencija
gradova i općina, smatraju, može postati važan alat za privlačenje
zaposlenika, poduzetnika i ulaganja. Ističu da Hrvatska pritom već prikuplja porezne prihode od oko 40
posto BDP-a, blizu prosjeka EU i čak pet postotnih bodova iznad prosjeka
CEE regije. Rasterećenje rada zato ne smije biti financirano novim porezima na
poduzetnike i investicije u produktivnost, nego učinkovitijom državom,
racionalizacijom rashoda te rastom zaposlenosti i produktivnosti. Rasterećenje rada bez novih poreza Važna sidra za javne financije u srednjem roku poslodavci okupljeni u
spomenutu udrugu vide u očekivanom ulasku u OECD i političkoj
stabilnosti bez izbora u iduće dvije godine, što podupire kontinuitet
fiskalnih reformi. To uključuje premještanje dijela poreznog tereta s rada na imovinu te
smanjenje strukturnog primarnog deficita prema 1,3 posto BDP-a do
2028., što je i smjer europske politike za 2027. Navode da Njemačka priprema više od 10 milijardi eura rasterećenja
kroz viši osobni odbitak i blažu progresiju, Poljska podiže porezni prag
i uvodi nižu međustopu, Italija širi niži porezni razred, a Mađarska
smanjuje oporezivanje minimalne plaće. Zajednički nazivnik je rasterećenje nižih i srednje visokih dohodaka
uz veće oslanjanje na druge porezne baze. Upozorili su da OECD upozorava
i na nisku stopu zaposlenosti, posebno među mladima, gdje je ona tek
24,3 posto, što dodatno govori u prilog snažnijem smanjenju poreznog
klina. - Relevantna istraživanja pokazuju da smanjenje poreza na dohodak za
jedan postotni bod može povećati rast BDP-a i do dva postotna boda.
Rasterećenje rada, međutim, ne smije biti praćeno dodatnim opterećenjem
poduzetnika i investicija poput poreza na prekomjerne marže. Time se
slabe konkurentnost i poticaji za ulaganja bez kojih nema održivog rasta
standarda. Hrvatska već prikuplja porezne prihode od 40 posto BDP-a,
blizu prosjeka EU i sve više iznad prosjeka CEE regije, što slabi
poreznu konkurentnost. Fiskalni prostor treba stvarati racionalizacijom
rashoda, učinkovitijom državom te rastom zaposlenosti i produktivnosti, a
ne novim porezima, zaključuje se u HUP-ovu Fokusu tjedna.