Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 4,1 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao u srpnju, čime je prekinut tromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i u osmom mjesecu bila među najvišima u eurozoni.
Bogata ponuda na splitskoj tržnici mami kupce. Više kupuju domaći nego turisti. No rast cijena muči sve.
- Digli su cijene radi sezone, ali ne može naš standard baš tako jer i strancima je skupo, kažu u Splitu.
Isto misle i Riječani.
-
Kila graha je 10 eura, girice su sad 28. Ja sam hrvatski penzioner i
nije baš da je tako loša mirovina, ali mislim da ljudi jako teško žive,
posebno umirovljenici.
Na Rivi u kafićima traži se osvježenje, ali i tu su tijekom kolovoza cijene rasle.
- Da malo su veće nego prijašnjih godina, pogotovo za sezonu.
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u
kolovozu 2025. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na kolovoz
2024. godine, dok se u odnosu na prethodni mjesec, to jest srpanj ove
godine, cijene porasle za 0,1 posto.
- Pritom se ubrzao rast cijena usluga. Međutim to je poništeno sporijim
rastom cijena hrane. Ako pogledamo ostale komponente, infacija energije i
industrijskih proizvoda nije se značajno promjenila u odnosu na srpanj,
ističe direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a.
Inflacija
je, nakon što je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u
ožujku i travnju po 3,2 posto, počela ubrzavati svoj rast na godišnjoj
razini, pa je u svibnju iznosila 3,5 posto, u lipnju 3,7 posto, a u
srpnju 4,1 posto, isto kao i u kolovozu.
Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,4 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 6,2 posto, energiju 2,5 posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj 2025., cijene usluga prosječno
su porasle za 1,4 posto, hrane, pića i duhana za 0,2 posto, dok su
cijene energije u prosjeku pale za jedan posto, a industrijskih
neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,7 posto.
- Snažni
pokretači rasta cijena su prije svega domaća potražnja, potražnja s
turističkoga tržišta, to je očekivano, tu nema zapravo nikakvog
iznenađenja, naglašava Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Očekuje se da bi rast cijena ipak trebao usporiti u idućim mjesecima, ali mnogo je izazova.
-
Moguće je da će se smanjiti stopa rasta, ali ne značajnije jer nas
čekaju i jesenski šokovi poput rasta cijena energenata, vidimo da cijene
nafte rastu, ističe analitičar Novotny.
Stoga Vlada priprema novi jesenski paket pomoći za najugroženije.
- Pitanje je doprinose li državne subvencije ili umanjuju inflaciju u državi, mi ćemo o tome razmisliti, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U usporedbi s ostalim zemljama u eurozoni, Hrvatska je i dalje na vrhu, odmah iza Estonije.
U Hrvatskoj druga najviša stopa inflacije u eurozoni
Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa
inflacije u kolovozu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena
(HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto, čime je i u kolovozu bila među
zemljama s najvišom inflacijom. Višu stopu inflacije od Hrvatske
zabilježila je jedino Estonija, 6,2 posto.
U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u kolovozu iznosila je 2,1 posto. Nakon Estonije i Hrvatske, najviša inflacija, od 4,4 posto, zabilježena je u Slovačkoj, slijede Austrija i Latvija s po 4,1 posto itd.