Ekonomija - Hrvatska

Inflacija u Hrvatskoj usporila na 3,9 posto

Tako je, nakon što je u lipnju usporila na 4,5 posto na godišnjoj razini, sa svibanjskih 5,2 posto i travanjskih 5,8 posto, nastavljen trend njezina usporavanja treći mjesec uzastopno. 

Što se tiče pojedinih glavnih komponenti indeksa, na godišnjoj razini u srpnju porasle su cijene za sve komponente, osim cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda, koje su pale 1,1 posto u odnosu na lipanj 2025. godine.

Cijene energije porasle su u srpnju 12,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene usluga povećale su se 8,5 posto, a cijene hrane, pića i duhana 0,5 posto.

Na mjesečnoj razini, pak, cijene industrijskih neprehrambeninih proizvoda bez energije bile su niže tri posto, cijene usluga bile su 1,5 posto više, a hrane, pića, duhana i energije po 0,4 posto više.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni Eurostata, bile su u srpnju u prosjeku više 3,6 posto u odnosu na lipanj 2025. godine.

Višu stopu inflacije od Hrvatske u tom mjesecu imale su Litva, 5,6 posto, Bugarska, 4,1 posto, Cipar, 4 posto i Španjolska, 3,6 posto. 

Ćorić: Jasan i ohrabrujuć trend daljnjeg usporavanja inflacije

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u petak da je u srpnju nastavljen pozitivan trend daljnjeg usporavanja inflacije, no i ponovio da je cilj da do prvog kvartala 2027. inflacija u Hrvatskoj bude na razini prosjeka eurozone, pri čemu trenutačna razlika iznosi 0,7 postotnih bodova.

- Pozitivan trend je jasan i ohrabrujuć, međutim nećemo biti zadovoljni dok ne svedemo razinu inflacije na razinu prosjeka eurozone. Razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošli je mjesec bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova, izjavio je Ćorić na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

U Vladi vjeruju, istaknuo je Ćorić, da će u idućim mjesecima, sukladno najavama i očekivanjima, hrvatska razina inflacije "dodatno konvergirati" te da će se u "prvom kvartalu sljedeće godine o inflaciji koja nije na razini eurozone pričati kao o prošloj pojavi".

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u ovogodišnjem je srpnju iznosila 3,9 posto u odnosu na srpanj lani, a u odnosu na lipanj 2026. niža je 0,2 posto, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

Tako je, nakon što je u lipnju usporila na 4,5 posto na godišnjoj razini, sa svibanjskih 5,2 posto i travanjskih 5,8 posto, nastavljen trend njezina usporavanja treći mjesec uzastopno.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni Eurostata, u srpnju su u Hrvatskoj u prosjeku bile više 3,6 posto u odnosu na srpanj 2025. godine. Višu stopu inflacije od Hrvatske u tom mjesecu imale su Litva, 5,6 posto, Bugarska, 4,1 posto, Cipar četiri posto i Španjolska 3,8 posto. Prosječna godišnja inflacija u cijeloj eurozoni u srpnju je bila 2,9 posto.

Prema DZS-ovim podacima, inflaciju u srpnju predvodile su cijene energije sa skokom od 12,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te cijene usluga, uz rast od 8,5 posto. S druge strane, Ćorić je apostrofirao znatno usporavanje rasta cijena u kategoriji hrane, pića i duhana, koje su porasle 0,5 posto, te pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, 1,1 posto na godišnjoj razini.

Nemoguće projicirati situaciju oko kretanja cijena energenata