Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Marshallov plan krizu pretvara u priliku

Riječ je o planu reformi, makroekonomskih mjera grupe autora koju sačinjavaju prof. dr. Željko Šain, prof. dr. Aziz Šunje, prof. dr. Spaso Kuzman, dipl. ecc. Hrusto Tupeković, te msc. Muhamed Pilav.

U suštini, radi se o reformama kojima se pravednijom raspodjelom postojećih resursa postiže mnogostruki efekat i multiplicira razvoj ekonomije cijele države i podiže standard svih građana.

Promjene

Cilj Marshallovog plana za BiH je, kako je istaknuto, “kumuliranu krizu u BiH pretvoriti u realnu priliku za ekonomski preporod koji će smišljeno, kontinuirano i realno povećavati BDP, životni i radni standard, te smanjiti ekonomske migracije”. Vremenski okvir provedbe Marshallovog plana za BiH je 2020 - 2025. Sam plan dosta je detaljan i sadrži izračune, projekcije i simulacije različitih situacija predviđenih reformi.

Marshallov plan za BiH, uz egzaktan pristup, predlaže i mehanizme njegove provedbe, odgovorna tijela i institucije koje bi nadzirale njegovu primjenu, kao i dinamiku provedbe po međunarodnim standardima.

Kao takav, Marshallov plan za BiH se doima kao jedno od mogućih rješenja problema koje trenutno imamo, ali i problema koje vučemo već 25 godina.
Ključna promjena predviđena Marshallovim planom za BiH je rast neto plaća u realnom sektoru od 30 do 90 posto i povećanje produktivnosti.

Povećanje neto plaća pratilo bi istovremeno smanjenje poreza i doprinosa za 50 posto. Trenutno su porezi i doprinosi na neto plaće zbirno gledano 70 posto, Marshallovim planom za BiH oni bi bili smanjeni na 35 posto. Rezultat ove reforme bilo bi povećanje standarda radnika i povećanje potrošnje, čime bi se dodatno dalo zamaha povećanju proizvodnje i razvoja.

“Povećanje plaća, te povećanje potrošnje, istovremeno u potpunosti anulira negativan efekat povećanja PDV-a za 2 posto, čime se pokriva u cijelosti trošak zdravstvene zaštite. Povećanje PDV-a od 2 posto (sa 17 na 19 posto) u suštini nije povećanje, nego je zamjena za pravedniji porez. Plaće će se povećati minimalno za 300 KM, a trošak PDV-a maksimalno za 20 KM. Penzionerima će se povećati troškovi života, a planom se predviđa pokrivanje tog troška”, ističu autori.

Također, bitno je istaći da bi povećanje PDV-a bilo investirano u zdravstvo, a ne u potrošnju. Na taj način zdravstveni sektor bi bio dugoročno stabilan uz znatno bolji kvalitet, te neophodnu optimizaciju i modernizaciju.

Sljedeći sektor koji bi profitirao od Marshallovog plana za BiH je obrazovanje. Cilj je dobiti obrazovane, samosvjesne, inovativne i poduzetne mlade ljude od predškolskog (besplatni vrtići), osnovnog, srednjoškolskog, fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja. Potrebno je uvođenje funkcionalnog dualnog obrazovanja.

Poseban cilj je briga o ljudskim resursima. Do sada je zemlju napustilo 500.000 mladih i obrazovanih ljudi. Radi se o gubitku od 500 milijardi KM dodane vrijednosti, jer jedan mladi obrazovani radnik vrijedi najmanje milion KM.

Trenutno je u BiH 528.000 zaposlenih, 307.000 nezaposlenih i 423.000 penzionera. Sistem je neodrživ, jer je zbir nezaposlenih i penzionera veći od broja zaposlenih. Zato je potrebno da se kreiraju uvjeti za upošljavanje minimalno 190.000 radnika u realnom sektoru. Upravo će povećanje plaća omogućiti zaustavljanje daljeg odliva ljudskih resursa iz zemlje.

Marshallov plan za BiH prepoznao je šansu i u sektoru poljoprivrede i stočarstva, s ciljem održivog razvoja i povećanja proizvodnje hrane od vlastite sirovinske osnove. Predviđena su znatna ulaganja sa fokusom na strateške sirovine: pšenicu, kukuruz i mlijeko.

Marshallovim planom za BiH smanjila bi se i siva ekonomija, jer bi se mjerom smanjenja poreza i doprinosa značajno smanjio rad na crno. Također, nije planirano smanjenje plaća i otpuštanje u javnom sektoru, koji bi trebao postati znatno efikasniji.

Okvirna procjena autora je da bi Bosna i Hercegovina morala investirati minimalno 15 milijardi KM za provođenje svih neophodnih reformi i unapređenje ambijenta za sve sektore, a posebno prerađivačke industrije, građevinarstvo i kopneni transport.

Prednost Marshallovog plana za BiH je da se njegovom primjenom iz postojećih resursa obezbjeđuje 13 milijardi KM (2,6 milijardi godišnje), a da bi samo prve dvije godine bilo potrebno ići u zaduženje od dvije milijarde KM, kako bi se osiguralo nesmetano finansiranje obaveza iz budžeta i smanjenje ekonomske štete od pandemije.

Očekivani efekti Marshallovog plana za BiH su, ističu autori, manje iseljavanje; realna nada - optimizam; veća konkurentnost; ino-ulaganja (strateški investitori - domaći i ino); bolji kreditni rejting BiH; zamjena poreza na prihod sa porezima na potrošnju; puna produktivna zaposlenost; rast lične potrošnje i privatne investicione potrošnje; razvoj nerazvijenih općina; 190.000 novih radnika u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, transportu i u ostalom realnom sektoru; lokomotiva za turizam, energiju, trgovinu...

Posljedice

S druge strane, ne bude li implementacije ovog ili boljeg plana reformi, autori predviđaju ubrzani i znatan odlazak mladih stručnjaka, poduzetnika, inovatora; zatim neizbježno povećanje stope PDV-a min. na 25; populizam, nacionalizam, ksenofobiju; deglobalizaciju: subvencije, carine, vancarinske barijere; fabrike bez ljudi - globalni minus 10% i kontinuirani poremećaji u lancima snabdijevanja. Isto tako, sasvim su vjerovatni rast siromaštva i značajan pad standarda; promjene u navikama potrošača i strukturi potrošnje (pad prodaje mnogih vitalnih roba i usluga), pesimizam i panika, pad privatnih investicija; rast štednje, socijalni nemiri; iznošenje štednje iz zemlje.

S ciljem praćenja i koordinacije Marshallovog plana za BiH potrebno je ustrojiti upravljačko tijelo - neovisnu razvojnu agenciju na nivou BiH i entitetima. Za implementatore autori predlažu entitetske ekonomske institute, projektne timove koje bi sačinjavali domaći eksperti i međunarodni visokoreferentni članovi, uz međunarodni kontroling, neovisnu međunarodnu reviziju. Rad Agencije za implementaciju Marshallovog plana za BiH bio bi finansiran iz domaćih i međunarodnih donacija.