Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Neizvjesna sudbina oko 280 registriranih obrta

Oni koji nisu završili pod ključem kao posljedica restrikcija, zabrana ili ograničenja rada, zbog smanjenja prometa ljudi i roba po domino efektu pretrpjeli su pad poslovanja i velike gubitke, prenosi RTV BPK, a piše internetski portal ekapija. Goraždanski ugostitelji koji se nisu oglašavali mjesecima ističu da su na rubu kolapsa.

“Vjerujte da je došlo do kraja. Ako nam ne pomognu, radnike ćemo poslati na biro i najvjerovatnije izaći na proteste. Ugostitelji su u težoj situaciji nego u vrijeme potpunog lockdowna u ožujku mjesecu, jer su tada vjerovali da pandemija neće potrajati i da dolaze bolji dani.

Mjesecima radimo uz ograničenja, mnogi ne posjećuju lokale zbog pandemije i besparice. Mi ne možemo ni plate isplatiti, oko 60% onih koji su predali na javni poziv je odbijeno zbog jednog papira”, kaže Armin Pišmo, predsjednik Udruženja ugostitelja.

Prema njegovom mišljenju, ugostitelji u Goraždu su u neravnopravnom položaju u odnosu na druge kantone, jer osim većeg prometa u Sarajevu primjerice imaju niz drugih povlastica od države.

Plaćanje troškova

“Oni ne plaćaju terase i bili su oslobođeni te obaveze, kao i komunalne takse. Neko za njih ima više sluha, nego kod nas, iako živimo u istoj državi. Kod nas se nažalost sve radi na štetu ugostiteljstva i umjesto da ljude privučemo u ovaj grad, radi se suprotno”, smatra Pišmo.

Obrti polako nestaju, a u nekoliko posljednjih mjeseci zatvorene su neke od krojačkih i obućarskih radnji. Borbu za opstanak na tržištu svakodnevno vodi i Adisa Dragolj, vlasnica fotografske radnje Super.

U prosincu 2019. godine imala je preko 20 poziva za izradu foto i video materijala, a u istom mjesecu prošle godine tek tri.

“Od mog posla živi troje djece i suprug koji je nezaposlen. Zamislite kako je kad na jednoj radnji opstaje petero, a kad nemate posla onda je zaista teško“, kaže Adisa. Ahmed Popović, vlasnik obrtničke radnje Pop Inox, koja je i u jeku pandemije izrađivala dezinfekcijske tunele za potrebe javnih ustanova, danas razmišlja da odjavi obrt.

„Imamo smanjeno kretanje ljudi i roba, nemamo dijaspore, sve nam je zatvoreno. Da bi opstali obrti koji su u prošloj godini sami sebe financirali mora postojati veća podrška”, smatra Popović.

Haris Vučinić, vlasnik tvrtke Sigma Plast, koja nije imala zabrane rada, ističe kako je pad poslovanja osjetan te da je promet manji za skoro 140.000 KM. To bi, smatra, uzdrmalo i mnogo veće kompanije, a ne mini tvrtke s četiri uposlena.

“Za devet godina mi smo dobili 1400 maraka podsticaja i dalje ne tražimo podsticaje, ali tražimo od vlasti da malo uozbilje priču, da shvate da su privreda i obrt grane koje sve drže na plećima.

Svaka kriza je šansa i ja bih bio spreman ući u rizik, proširiti proizvodnju i zaposliti nove radnike kada bi bilo malo sluha nadležnih. Nekako sa bankama ispregovarati povoljne kredite, da li grad ili kanton nebitno, neki ulog u gospodarstvo i obrt se mora ubaciti”, smatra Vučinić.

Izdvajanja za pomoć

Vlada kantona za pomoć obrtu u prošloj godini izdvojila je 275.000 KM, dok je federalna vlada izdvojila 171.000.

“Zahvaljujući tim sredstvima jedan broj obrtnika je i dočekao novu godinu da nije zatvorio”, kaže Nihad Ćulov, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde za ekapiju.

“Na godišnjoj razini vlada je izdvajala 50 do 60.000 KM za obrtnike, dok su oni u prošloj godini uplatili preko dva miliona maraka u budžete i to nije problem da je neko normalno vrijeme. Sad su u potrebi i s pravom traže od vlade da ih pomogne. Kad je kriza trebali bi se postaviti prioriteti i svi jednako podnijeti teret.

Međutim, određene kategorije budžetskih potrošača traže povećanje plaća u ovom momentu. Nažalost, imamo i ljudi koji vode ministarstva kao da je to njihovo privatno vlasništvo, svako se bori za svoje.

Zašto su frustrirani obrtnici i mali poduzetnici, jer godinama izdavanju sredstva i jednom su došli u tešku situaciju, a nisu nikad mnogo tražili. Ovdje će se morati nešto promijeniti, ljudima je dogorjelo i ako vlasti ne čuju moj jedan glas danas bojim se da će uskoro slušati stotine glasova”, kaže Ćulov.