Potkraj 2015. javni dug iznosio je 86,7% BDP-a

Bez autora
Apr 06 2016

Javni dug iznosio je u prosincu 2015. 289,7 mlilijardi kuna, ili 86,7% BDP-a, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini dug porastao za 1,9%, ili 5,5 milijardi kuna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria. S obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015., porast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj je razini znatno usporio u odnosu na prethodna razdoblja, ističu analitičari RBA u analizi. S posljednjim podacima o javnom dugu Hrvatska narodna banka objavila je revidiranu seriju povijesnih podataka od siječnja 2000. zbog daljnjeg usklađivanja s metodologijom Eurostata. Prema najnovijim podacima udjel javnog duga u BDP-u iznosio je potkraj prošle godine 86,7% bruto domaćeg proizvoda, dok je na kraju 2014. iznosio 86,5% BDP-a. U 2015. hrvatski BDP porastao je za 1,6%, što je prvi rast gospodarstva nakon šest godina recesije.

Potkraj 2015. javni dug iznosio je 86,7% BDP-aJavni dug iznosio je u prosincu 2015. 289,7 mlilijardi kuna, ili 86,7% BDP-a, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini dug porastao za 1,9%, ili 5,5 milijardi kuna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

"S obzirom na viši nominalni iznos BDP-a u 2015., porast udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj je razini znatno usporio u odnosu na prethodna razdoblja", ističu analitičari RBA u analizi, objavljenoj u srijedu.

S posljednjim podacima o javnom dugu Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je revidiranu seriju povijesnih podataka od siječnja 2000. zbog daljnjeg usklađivanja s metodologijom Eurostata. Prema najnovijim podacima udjel javnog duga u BDP-u iznosio je potkraj prošle godine 86,7% bruto domaćeg proizvoda, dok je na kraju 2014. iznosio 86,5% BDP-a.

U 2015. hrvatski BDP porastao je za 1,6%, što je prvi rast gospodarstva nakon šest godina recesije. "Najveći doprinos godišnjem rastu javnog duga ponajprije je došao od zaduživanja središnje države, čiji je dug potkraj prošle godine dosegnuo 284,6 milijardi kuna, što je za 5,8 milijardi ili 2,1% više u odnosu na godinu prije", navode analitičari RBA.

Snažniji porast ukupnog javnog duga na godišnjoj razini djelomice je ublažen smanjenjem godišnje zaduženosti fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica, koji čine manje od 2% ukupnog javnog duga.

"Trend smanjenja državnih jamstava obilježio je i kraj 2015., kada je njihov ukupni iznos smanjen za 757 milijuna kuna, što predstavlja pad na godišnjoj razini od 9,1%. Tako su potkraj 2015. ukupna državna jamstva (domaća i inozemna) iznosila 7,6 milijardi kuna", ističe se u analizi RBA.

Navodi se i kako je Vlada proračunom za 2016. najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini, pri čemu bi joj, uz smanjenje manjka opće države, trebali pomoći i očekivani primitak od privatizacije u iznosu od 1,6 milijardi kuna.

"No ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti proračuna", upozoravaju analitičari RBA.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik