Privreda na putu u kolaps

Bez autora
Feb 03 2011

U privredi Srbije trenutno ne postoji nijedan pozitivan trend, sumorna je ocena ekonomista i privrednika okupljenih oko portala „Ekonomija“. Zaposlenost je od septembra 2008. do danas pala za čak 250.000 ljudi, a privreda je „do guše“ zadužena. Ukoliko država ne obezbedi bolje uslove poslovanja, uvereni su i privrednici i ekonomisti, bez posla će u ovoj i sledećoj godini ostajati još ljudi. Pad prerađivačke industrija je 15,7 odsto. Sa tim padom od Srbije su gore samo još Španija i Grčka. Servisiranje duga u Srbiji u 2009. godini iznosilo je 37,1 odsto prihoda od izvoza robe i usluga. Prema podacima Svetske banke, od 110 zemalja u svetu, samo je pet teže opterećeno servisiranjem duga od Srbije. Dug je prošle godine rastao 2.517 dinara u sekundi. S ovom godinom iz PDV sistema je „ispalo“ čak 26.000 preduzeća. Znači da su im bruto prihodi tokom prošle godine bili manji od dva miliona dinara.

Privreda na putu u kolapsuU privredi Srbije trenutno ne postoji nijedan pozitivan trend, sumorna je ocena ekonomista i privrednika okupljenih oko portala „Ekonomija“.

Zaposlenost je od septembra 2008. do danas pala za čak 250.000 ljudi, a privreda je „do guše“ zadužena.

Ukoliko država ne obezbedi bolje uslove poslovanja, uvereni su i privrednici i ekonomisti, bez posla će u ovoj i sledećoj godini ostajati još ljudi.

- Pad prerađivačke industrija je 15,7 odsto. Sa tim padom od Srbije su gore samo još Španija i Grčka - istakao je Miroslav Zdravković, urednik portala.

- Servisiranje duga u Srbiji u 2009. godini iznosilo je 37,1 odsto prihoda od izvoza robe i usluga. Prema podacima Svetske banke, od 110 zemalja u svetu, samo je pet teže opterećeno servisiranjem duga od Srbije. Dug je prošle godine rastao 2.517 dinara u sekundi.

S ovom godinom iz PDV sistema je „ispalo“ čak 26.000 preduzeća. Znači da su im bruto prihodi tokom prošle godine bili manji od dva miliona dinara.

- Privreda Srbije duguje i bogu i narodu. I između sebe i prekogranično i za poreze i za doprnise - rekao je Milan Knežević, vlasnik „Modusa“.

- Najveći interes od subvencionisanih kredita imaju banke, pa država, a najmanje privreda. Oni su intravenozno upumpali veštačku likvidnost, ali tako zaduživati privredu, u trenutku kada pada drastičnno promet, je siguran put u kolaps. Privreda je samo prošle godine izašla duplo zaduženija nego godinu ranije. Drugi problem su podsticajna sredstva koja se dodeljuju za zapošljavanje novih radnika. Ako se izuzme humanistički aspekt, sve ostalo je nezakonito. Imate apsurd da mi poreski obveznici dajemo sredstva u budžet, a sada od tih sredstava finansiramo sopstvenu konkurenciju.

Prema Kneževićevim rečima, računica kaže da mu se više isplati da otpusti 160 svojih radnika u Pančevu i pokrene proizvodnju u nerazvijenom delu zemlje.

- Otpremnina bi mi bila oko 2.000 evra, a tamo bih za svakog novog radnika dobio po 10.000 evra - kaže Knežević.

- Dok ne izvršimo departizaciju ekonomije, izlaza nema. Niko se ne pita zašto nema para u budžetu. Da država naplati samo 30 odsto pripadajućih poreza ne bismo imali deficit.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik