Najveći izazovi sa kojima se bore mala i srednja privredna društva u Srbiji u uslovima poslovanja izmenjenim usled pandemije virusa, jesu kako pokriti osnovne troškove poslovanja i rešiti odlaganje i otkazivanje porudžbina, pokazuju rezultati ankete „Zajedno kroz krizu” koju su od 26. do 31. marta sproveli Privredna komora Srbije i Projekat saradnje za ekonomski razvoj USAID-a.
Osim izazova pokrivanja troškova, kompanije u privatnom sektoru, prema anketi koja je obuhvatila 806 mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji, bore se da zaštite osetljivu likvidnost, svaka druga anketirana firma smatra da ima prepolovljeni prihod, a svaka treća da može da se prilagodi poslovanju preko interneta. Prema nalazima ankete, najugroženije delatnosti su turizam i ugostiteljstvo.
Mala i srednja preduzeća očekuju povratak na uobičajeni nivo poslovanja tri meseca nakon završetka krize, a najveći optimisti su u sektorima informisanja, komunikacija, građevinarstva i poljoprivrede, jer veruju da se, u proseku, mogu oporaviti brže od drugih. Većini kompanija pomoglo bi oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa, pokazalo je istraživanje.
Ocenjujući intenzitet negativnih efekata, privrednici kažu da je najjači udar na poslovanje izazvalo odlaganje ili otkazivanje porudžbina (3,9, na skali od jedan do pet), nemogućnost pokrića osnovnih troškova poslovanja (3,7), ograničenja radnog vremena (3,7) i nemogućnost naplate potraživanja (3,7). Svaka druga firma, u proseku, veruje da su joj poslovni prihodi barem prepolovljeni u odnosu na isti mesec prošle godine, dok gotovo trećina anketiranih, uglavnom u sektoru mikro preduzeća i preduzetnika, očekuje gubitak veći od 80 odsto u poređenju sa martom 2019.
Prema sektorima delatnosti, najveće gubitke očekuju turizam i ugostiteljstvo (45,5 odsto), ostale usluge (39,2 odsto), kao i stručne, naučne, inovacione, tehničke i administrativne delatnosti (31 odsto).
Apsolutna većina ispitanika, 97 odsto očekuje teškoće u naplati potraživanja, a svega tri procenta svih ispitanih firmi, uglavnom malih kompanija iz IT sektora, kao i malih i srednjih iz sektora industrije, uopšte ne očekuje promene.
Anketa pokazuje da je malo privrednika u prvom talasu otpustilo zaposlene. U najvećoj meri smanjili su broj radnih sati i organizovali rad od kuće, a trećina ispitanih intenzivirala je pregovore sa poveriocima oko otplate dugova.
Kada je u pitanju mogućnost poslovanja preko interneta, svaka treća firma smatra da se može, delimično (26 odsto) ili potpuno (pet odsto), prilagoditi poslovanju putem interneta. Prema strukturi, preduzetnicima i mikro preduzećima je lakše da poslovanje izmeste u onlajn prostor nego srednjim kompanijama. Najugroženije delatnosti su turizam i ugostiteljstvo, gde je prodaja smanjena za 57 odsto, a profitabilnost za 63 procenta.
Za mere finansijske podrške privredi (investicioni krediti i krediti za likvidnost), posebno su zainteresovani IT sektor, građevinarstvo i trgovina. IT sektor najpoželjnijom podrškom smatra obuke i kredite za digitalizaciju poslovanja.
Više od 40 odsto firmi procenjuje da će im biti potrebno do tri meseca da se vrate na uobičajeni nivo poslovanja, dok je za trećinu ispitanika taj rok duži i traje šest meseci.
Po delatnostima, najveći optimisti su u sektorima informisanja, komunikacija, građevinarstva i poljoprivrede, jer oni veruju da se u proseku mogu oporaviti brže od drugih.