Proizvodnja čeka strane investicije

Bez autora
Aug 02 2012

Rast društvenog proizvoda, upozoravaju ekonomisti, u direktnoj je vezi sa ostvarenim prilivom deviza. Pa, ako nema "svežih" dolara ili evra, nema ni nove proizvodnje. Nažalost, Srbija nije zemlja koja, poput Grčke ili Hrvatske, svakog leta ostvaruje velike devizne prihode od turističke sezone. Računa se da možemo biti srećni ako ove godine od turizma imamo priliv od milijardu evra. Očigledan manjak deviza, ako se oprostimo od novih kredita, možemo da nadoknadimo samo većim izvozom, prodajom državnog "blaga", nekog privlačnog javnog preduzeća ili stranim investicijama. Nova vlada ne planira privatizaciju državnih giganata, suša je prepolovila prinos naših izvoznih aduta, a za pola godine slilo se svega 400 miliona evra ulaganja. I dok se uzdamo u to da će strani investitori spoznati prednosti srpskog poslovnog ambijenta, ekonomisti objašnjavaju da je važno i u šta bismo ulagali. Sam priliv deviza ne znači automatski i rast srpskog proizvoda.

Proizvodnja čeka strane investicijeRast društvenog proizvoda, upozoravaju ekonomisti, u direktnoj je vezi sa ostvarenim prilivom deviza. Pa, ako nema "svežih" dolara ili evra, nema ni nove proizvodnje.

Nažalost, Srbija nije zemlja koja, poput Grčke ili Hrvatske, svakog leta ostvaruje velike devizne prihode od turističke sezone. Računa se da možemo biti srećni ako ove godine od turizma imamo priliv od milijardu evra.

Očigledan manjak deviza, ako se oprostimo od novih kredita, možemo da nadoknadimo samo većim izvozom, prodajom državnog "blaga", nekog privlačnog javnog preduzeća ili stranim investicijama. Nova vlada ne planira privatizaciju državnih giganata, suša je prepolovila prinos naših izvoznih aduta, a za pola godine slilo se svega 400 miliona evra ulaganja.

I dok se uzdamo u to da će strani investitori spoznati prednosti srpskog poslovnog ambijenta, ekonomisti objašnjavaju da je važno i u šta bismo ulagali. Sam priliv deviza ne znači automatski i rast srpskog proizvoda.

- Nije isto ako se ulaže tako što se preuzima postojeća kompanija - objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković.

- To što neka firma promeni vlansika nema uticaj na privredni rast. Prošle godine je stigla skoro milijarda evra od prodaje "Maksija", ali je ona po privredni rast bila neutralna. Kao kada bi neki strani trgovinski lanac otvorio 20 radnji po Srbiji. On bi hipotetički mogao da smanji broj zaposlenih u malim trgovinama, kod preduzetnika. Bitno je da se ulaže u novu proizvodnju, u stvaranje nove vrednosti. Jedna grinfild investicija od 500 miliona evra u nekoj industrijskoj grani može da poveća tu proizvodnju za deset odsto i da se kroz nekoliko procenata odrazi i na ukupan privredni rast.

Neravnomeran uticaj stranih investicija na srpski BDP vidi se i kroz pregled prethodnih godina. Najveći priliv od stranih ulagača, 3,3 milijarde evra, imali smo u 2006. godini. U to vreme naš domaći proizvod je porastao za 3,6 odsto. S druge strane, najveći rast BDP-a Srbija je imala 2004. godine - 9,3 odsto. U zemlju je kroz direktne strane investicije tada pristiglo svega 774 miliona evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik