Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su u nedjelju naveče trgovinski sporazum po kome će proizvodi iz EU u Americi biti ocarinjeni na 15 odsto.
Donald Tramp, predsjednik SAD, nakon sastanka sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, kazao je da je dogovor sa EU najveći sporazum koji je ikad postignut.
"Dogovorili smo se i ovo je sporazum koji je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Riječ je o partnerstvu na izvjestan način", naveo je Tramp.
Prema njegovim riječima, Evropska unija će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće i energente u iznosu od 750 milijardi dolara.
Dodao je da će EU kupiti i američku vojnu opremu.
Fon der Lajenova je rekla da će sporazum donijeti stabilnost.
"Ovo je ogroman sporazum. Došao je nakon teških pregovora", istakla je Fon der Lajenova.
Istakla je da će sporazum vratiti ravnotežu u trgovini između dva velika trgovinska partnera.
"Sporazum će uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i to će pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera", kazala je ona.
Ali šta ovo znači za BiH, odnosno da li će naša privreda imati korist od ovog sporazuma.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za "Nezavisne novine" da je potpisivanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD značajno kako sa stanovišta otklanjanja neizvjesnosti u poslovanju značajnog broja industrija, tako i sa praktičnog aspekta ovog dogovora.
"Naime, sporazum između EU i SAD je predvidio uvođenje carina od 15% na sve evropske proizvode koji se izvoze u SAD, što je manje u odnosu na najavljivanih 50% pa 30%. Iako će za većinu industrija to predstavljati veću carinu nego prije sporazuma, one ključne izvozne kao što je automobilska i farmaceutska industrija su dobro prošle s obzirom na to da su do sada na njihove proizvode plaćane carine od 27,5%. Zauzvrat je evropsko tržište otvoreno za američke proizvođače bez značajnijih opterećenja. Najkontroverzniji dio sporazuma se odnosi na obavezu EU da investira u SAD 600 milijardi dolara. Još nije jasno kako će EU u uslovima slobodnog tržišta i privatnog vlasništva "prisiliti" privatna preduzeća da investiraju u SAD", istakao je Mlinarević.
Kada je u pitanju BiH, Mlinarević kaže da je najvažnija vijest da će automobilska industrija kao ključna industrija za naš izvoz nastaviti sa plasmanima na američko tržište po konkurentnim uslovima.
"To znači da neće doći do pada proizvodnje, a konsekventno ni našeg izvoza koji je dio lanca vrijednosti ove industrije. Takođe, može se očekivati da će doći do lančanog potpisivanja sporazuma SAD sa svim zemljama, te da ćemo i mi izbjeći direktne američke carine od 35%. To je najvažnije za našu namjensku industriju koja bi bez toga bila teško pogođena", objasnio je Mlinarević.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je još rano za cjelovitu analizu jer vidimo da su i nakon sporazuma s Japanom početne informacije bile mnogo drugačije od aktuelnih.
"Naime, činilo se da je Japan potpuno kapitulirao i ispunio svaku američku želju, ali je uskoro postalo jasno kako američka administracija ili ne razumije šta je sama u stvari dogovorila ili jednostavno glorifikuje sebe neovisno o rezultatima i sve prikazuje uspjehom - kada ga i nema. Prema onome što se sada zna, čini se da je EU puno lošije prošla od Japana, što ne bi bilo iznenađenje s obzirom na katastrofalno vodstvo EU, koje kontinuirano nanosi štetu vlastitoj ekonomiji svojim pogrešnim odlukama i, ako se to pokaže tačnim, onda će efekti sigurno biti negativni", navodi Gavran.
Dodaje da bi dugoročno za cijeli svijet bilo najbolje da su jedinstveno uzvratili na američku ekonomsku agresiju i maltretiranje svih redom.
"To bi bio najbolji dugoročni scenario i da se isto primijeni i na svaku drugu državu koja se ponaša kao da vlada svijetom i svima može diktirati sve. Privremeno ovo možda odgađa neke drastične poremećaje tržišta koji bi mogli smanjiti i bh. izvoz u EU, ali dugoročno nisam optimista. Mislim da bh. izvoznici moraju diversificirati izvoz na druga tržišta i okončati potpunu ovisnost od EU i ne zanositi se da će ovo što je dogovoreno ostati trajno tako. Američka administracija će sutra možda opet tražiti još više bez obzira na to šta je dogovoreno i neće stati dok joj se neko ne usprotivi i ne uzvrati, a ako tada EU prođe još gore nego sada - to će opet osjetiti i naša ekonomija", naglasio je Gavran.