
Veštačka inteligencija pruža zemljama u razvoju istorijsku priliku da za svega deset godina ostvare napredak za koji bi im ranije bio potreban čitav vek, ocenjuje Svetska banka u novom izveštaju.
Institucija upozorava da će brzina usvajanja ove tehnologije biti presudna kako zemlje sa nižim i srednjim prihodima ne bi propustile jedinstvenu razvojnu šansu.
Prema procenama Svetske banke, veštačka inteligencija mogla bi tokom ove decenije da poveća potencijalni godišnji privredni rast zemalja u razvoju sa 4,1 na 4,9 odsto, dok bi u razvijenim ekonomijama taj rast iznosio između 1,2 i 3,6 odsto.
Umesto razvoja sopstvenih velikih AI modela, što je skupo i tehnološki zahtevno, preporuka je da države u razvoju najpre usvoje postojeća rešenja, prilagode ih lokalnim potrebama, a tek potom razvijaju sopstvene tehnologije.
Izveštaj naglašava da koristi od veštačke inteligencije ne zahtevaju nužno ogromna ulaganja.
Posebno se ističe potencijal tzv. "male AI", odnosno aplikacija koje mogu da funkcionišu i u sredinama sa ograničenim pristupom internetu i električnoj energiji.
Takva rešenja mogu znatno da unaprede zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu i rad javne uprave.
Kao uspešne primere, Svetska banka navodi tutora za matematiku u Gani, dostupnog putem SMS poruka na običnim mobilnim telefonima, koji je za samo pet dolara po učeniku postigao rezultate uporedive sa osmomesečnim kursom.
U Bangladešu je sistem zasnovan na veštačkoj inteligenciji povećao broj dnevno pregledanih pacijenata sa dijabetičkom retinopatijom za 40 odsto, dok su u Indiji AI sistemi za vremensku prognozu pomogli poljoprivrednicima da smanje troškove i povećaju efikasnost.
Poseban značaj veštačke inteligencije, navodi se u izveštaju, ogleda se u tome što može da nadoknadi manjak stručnog kadra u oblastima poput zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i državne administracije.
Istovremeno, rizik od automatizacije radnih mesta u zemljama u razvoju znatno je manji nego u bogatim državama.
Procenjuje se da bi generativna AI mogla da ugrozi 4,5 odsto poslova u zemljama sa nižim prihodima, naspram 14,2 odsto u razvijenim ekonomijama.
Pored toga, oko 16,2 odsto radnih mesta u zemljama u razvoju moglo bi da ostvari rast produktivnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, što je gotovo na nivou razvijenih zemalja gde ovaj procenat iznosi 18,7 odsto, navodi Svetska banka na svojoj veb-stranici.
Organizacija ipak upozorava da veštačka inteligencija nije bez rizika, dodajući da AI može da produbi razlike između bogatih i siromašnih zemalja, dodatno koncentriše tehnološku moć u rukama malog broja kompanija i poveća zavisnost od ograničenog broja dobavljača.
Banka zato poziva zemlje u razvoju da, uz brzo uvođenje AI tehnologija, istovremeno razvijaju odgovarajuće zaštitne mehanizme i uslove koji će omogućiti da se koristi maksimalno iskoriste, a potencijalni negativni efekti svedu na minimum.