Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, potrošačke cene su u decembru ostvarile pad od 0,2 posto. Ostvarenom padu u najvećoj meri doprinelo je pojeftinjenje naftnih derivata, svežeg voća i svežeg mesa, dok je u suprotnom smeru najviše delovao rast cena cigareta.Međugodišnja inflacija je u decembru iznosila 1,5 posto, što je ispod donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja. Niska godišnja inflacija je, u najvećoj meri, posledica pada cena naftnih derivata i neprerađene hrane u 2015. godini.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, potrošačke cene su u decembru ostvarile pad od 0,2%. Ostvarenom padu u najvećoj meri doprinelo je pojeftinjenje naftnih derivata, svežeg voća i svežeg mesa, dok je u suprotnom smeru najviše delovao rast cena cigareta.
Međugodišnja inflacija je u decembru iznosila 1,5%, što je ispod donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja (4±1,5%).
Niska godišnja inflacija je, u najvećoj meri, posledica pada cena naftnih derivata i neprerađene hrane u 2015. godini. Najveći doprinos međugodišnjoj inflaciji potekao je od rasta regulisanih cena koji je iznosio 5,5% (doprinos ukupnoj inflaciji 1,06 p.p.).
Međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) je u decembru usporila rast na 1,6% odražavajući dezinflatorne pritiske po osnovu niske agregatne tražnje i uvozne inflacije.
Prema centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija će se vratiti u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u drugoj polovini ove godine.