Slovenski BDP ove bi godine mogao pasti za 7,6 posto, procjena je koju je u srijedu iznio vladin Ured za makroekonomske analize i razvitak (UMAR), koji je time ublažio svoju procjenu s početka svibnja o padu za 8,1 posto.
Za iduću godinu UMAR predviđa rast slovenskog BDP-a od 4,5 posto i postupni oporavak u dvije godine, pod uvjetom da na jesen ne počne drugi val epidemije Covida-19.
Kako su na konferenciji za novinare iznijeli čelnici UMAR-a, najveći se pad ekonomske aktivnosti očekuje u drugom tromjesečju ove godine, od 13 do 15 posto, a s obzirom da je gospodarstvo u tom razdoblju dulje vremena bilo zatvoreno.
"Nesigurnost ostaje velika, a dubina pada i brzina oporavka i dalje će ovisiti o epidemiološkim prilikama te brzini i opsega mjera koje se donose na nacionalnoj i na razini Europske unije", istaknula je ravnateljica UMAR-a Maja Bednaš.
Prema danas iznijetim prognozama UMAR-a, očekuje se da će privatna potrošnja ove godine pasti za 6,9 posto, a sljedeće godine porasti za 4 posto.
Državna potrošnja će ove godine, kako se očekuje, porasti 3 posto, što je posljedica zaduživanja zbog subvencija i potpore gospodarstvu i građanima tijekom epidemije. Sljedeće godine očekuje se rast državne potrošnje od 0,7 posto.
Prema najnovijim procjenama UMAR-a, investicije će u Sloveniji ove godine biti smanjene za 15,5 posto, a iduće povećane za 10 posto.
Očekuje se i pad izvoza roba i usluga u ovoj godini za 15,9 posto, a uvoza za 16,2 posto, dok bi iduće godine izvoz trebao porasti za 9,7 posto, a uvoz roba i usluga porasti za 10,1 posto.
Prosječan broj nezaposlenih u ovoj će godini biti oko 94.600, a stopa registrirane nezaposlenosti 9,8 posto, dok se u idućoj godini očekuje rast registriranih nezaposlenih na 102.700 osoba, uz rast stope nezaposlenosti na 10,5 posto.
Bednaš je upozorila da su neizvjesnosti i rizici još većeg pada BDP-a u ovoj godini i dalje veliki, a povezano s mogućim ponovnim izbijanjem veće epidemije i ponovnim uvođenjem strožih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa.
"Pad BDP-a mogao bi se produbiti za još dva do tri postotna boda, a stečajevi i veća nezaposlenost utjecali bi i na sporiji oporavak sljedeće godine", rekla je.
No, dodaje i kako u slučaju skorog razvoja i dostupnosti cjepiva ili lijeka ili uspješnog trajnog obuzdavanja širenja virusa postoji i mogućnost bržeg oporavka aktivnosti nego se trenutno predviđa.