Ekonomija - Slovenija

Umar: Većina ekonomskih pokazatelja u Sloveniji se pogoršala u drugom kvartalu

Vrijednosti nekih kratkoročnih gospodarskih pokazatelja za Sloveniju, koji se odnose na međunarodnu trgovinu i aktivnost prerađivačkih djelatnosti, tako su u travnju i svibnju u prosjeku niže u odnosu na prvo tromjesečje.

Industrijska proizvodnja u svibnju je nakon značajnog pada u travnju znatno porasla, ali je u prosjeku u drugom tromjesečju ostala ispod razine iz prvog. Robna razmjena nastavila je padati iu svibnju te je ostala manja nego prije godinu dana, ponajviše zbog daljnjeg pada robnog uvoza, dok je realni robni izvoz nakon višemjesečnog pada blago porastao, navodi Umar.

Očekivanja glede izvoznih narudžbi pala su u lipnju na najnižu razinu od kolovoza 2020., prema upozorenjima zavoda, što ne znači da će u lipnju doći do vidljivijeg oporavka izvozne aktivnosti.

Realni prihodi tržišnih usluga, koji su tijekom postkoronavirusnog oporavka dugo bilježili rast, također su značajno smanjeni u travnju te su također niži na međugodišnjoj razini.

Realni prihodi u trgovini na malo bez motornih goriva u travnju su na mjesečnoj razini blago porasli, ali su na međugodišnjoj razini ostali znatno niži. U travnju i svibnju kućanstva su trošila manje nego prije godinu dana na hranu, neprehrambene proizvode i turistička noćenja u domovini, a više na automobile i putovanja u inozemstvo. Prema podacima Financijske uprave o vrijednosti porezno ovjerenih računa, ukupna realna prodaja u drugom tromjesečju prvi je put u posljednje dvije godine bila niža u odnosu na isto razdoblje lani.

Građevinska aktivnost, koja je u svibnju porasla nakon pada u travnju, ipak je znatno viša na međugodišnjoj razini te tako i dalje potiče gospodarski rast.

Broj registriranih nezaposlenih u lipnju bio je najniži do sada u povijesti samostalne Slovenije. Uz veliki manjak radne snage, dugotrajno nezaposlenih bilo je za četvrtinu manje, a nezaposlenih starijih od 50 godina manje za 14,5 posto na godišnjoj razini. Međugodišnji rast broja zaposlenih u travnju bio je nešto niži nego prethodnih mjeseci, a najveći doprinos rastu i dalje je zapošljavanje stranih državljana.

Prosječna bruto plaća u privatnom sektoru u travnju je zbog nižih izvanrednih isplata bila 1,4 posto manja na godišnjoj razini, dok je u javnom sektoru bila realno viša 1,6 posto, što je uglavnom povezano s prošlogodišnjim dogovorom o plaćama. povećava se.

U skladu s očekivanjima, međugodišnji rast potrošačkih cijena u lipnju je značajno smanjen, unatoč vraćanju oporezivanja nekih energenata na višu poreznu stopu. Sa 6,9 posto to je 1,5 postotnih bodova niže nego u svibnju i najniže od lanjskog travnja. U međuvremenu je inflacija u europodručju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih dobara, nastavila premašivati, ovaj put za 1,1 postotni bod, objašnjava Umar.

Međugodišnjem padu inflacije najviše je pridonijelo znatno niže povećanje cijena u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, na višoj osnovici zbog isteka mjere oslobađanja od plaćanja određenih naknada. doprinosa i davanja za struju prošle godine. Međugodišnji rast cijena hrane u lipnju je još uvijek relativno visok, ali se postupno usporava. Posljednjih je mjeseci, međutim, snažno ojačao međugodišnji rast cijena roba i usluga u zdravstvu, koji je s 13,3 posto u lipnju bio najveći među svim grupama dobara i usluga.

Temeljna inflacija, koja ne uzima u obzir rast cijena hrane i energenata, u lipnju je ostala relativno visoka na osam posto i još se nije počela smanjivati. Bio je i znatno viši od prosjeka eura (5,4 posto), istaknuo je Umar.

Cijene industrijskih proizvoda slovenskih proizvođača u svibnju su pale drugi mjesec zaredom, a međugodišnji rast, unatoč višoj prošlogodišnjoj osnovici, znatno je ublažen i bio je najniži od srpnja 2021.