BiH je izvoznik električne energije broj jedan u JI Evropi

Bez autora
Feb 16 2021

Reforma energetskog sektora dio je sveobuhvatnog tranzicijskog procesa Bosne i Hercegovine, koji za konačni cilj ima ispunjavanje uslova za sticanje statusa kandidata, a potom i ulaska BiH u Evropsku uniju kao punopravne članice. Na tom putu BiH je preuzela čitav niz obaveza, od kojih je jedna i reforma energetskog sektora.

Prioritet

Iz USAID-a su nam kazali kako je BiH postigla značajan napredak u reformi elektroenergetskog sektora, ali postoji niz zakona i podzakonskih akata koji se trebaju usaglasiti i usvojiti. Posebno su istakli zakon o električnoj energiji i gasu na državnom nivou oko kojeg entiteti još nisu postigli konsenzus, a njegovo nepostojanje rezultira stagnacijom sektora električne energije i prirodnog gasa.

Da bi prvi prioritet BiH trebao biti usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, smatra i Ognjen Marković, stručnjak za energetiku, koji je naglasio da je uz usvajanje jednako bitno i da se zakoni provode i implementiraju.

- Osnovni preduslov provođenja reformi energetskog sektora jeste prilagođavanje pravne legislative BiH i entiteta važećem zakonodavstvu EU, odnosno transpozicija pravne legislative EU u zakonodavstvo BiH. Sa tim u vezi su urađene, i dalje se rade, izmjene postojećih zakona koje podrazumijevaju i izradu podzakonskih akata koji detaljnije obrađuju sve korake, koje je neophodno napraviti da bi se sve zahtijevane reforme provele do kraja. Jedna od značajnijih reformi energetskog sektora je svakako otvaranje tržišta električne energije koje je u BiH otvoreno od 1. 1. 2015. Otvaranje tržišta, osim što doprinosi unutrašnjem razvoju konkurencije u oblasti snabdijevanja električnom energijom, dugoročno posmatrano pruža mogućnost povezivanja tržišta električne energije BiH sa jedinstvenim evropskim tržištem energije, što dodatno širi mogućnosti i ponude i tražnje električne energije, kazali su nam iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK).

Dodali su i da otvoreno tržište kupcima nudi mogućnost pregovaranja sa snabdjevačima i izbora onog snabdjevača koji kupcu nudi najpovoljnije uslove.

- Kako bi tržište u potpunosti funkcionisalo, u smislu sprečavanja monopolskog djelovanja, potrebno je izvršiti i prestrukturiranje javnih elektroprivrednih preduzeća u smislu izdvajanja Operatora distributivnog sistema - ODS kao zasebnog preduzeća. lako otvoreno od 2015, ne može se još reći da je konkurencija zaživjela u pravom smislu riječi. Iz tog razloga je važno da se program prestrukturiranja javnih elektroprivrednih preduzeća završi, te da se i drugim zakonskim rješenjima zaštiti konkurencija i omogući neometano tržišno funkcionisanje, naglasili su iz FERK-a, dodajući da je pred BiH dalje usklađivanje zakonodavstva sa acquisom Evropske unije, uključujući donošenje zakonodavstva vezanog za plin, usklađivanje zakonodavstva u oblasti nafte, ali i obnovljivih izvora energije i energetske efikasnost.

Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju kažu da nam realizacija najvećeg broja obaveza koje je BiH preuzela kad je u pitanju reforma energetskog sektora tek predstoji.

- Evropska unija je u junu 2019. kompletirala svoj novi paket energetskih propisa za očuvanje konkurentnosti u tranziciji prema čistoj energiji, koji se zove Čista energija za sve Evropljane. Ovaj paket se sastoji od osam propisa koji, između ostalog, utvrđuju cilj da korištenje energije bude najmanje 32,5% efikasnije do 2030, najmanje 32% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji EU do 2030. godine. Ciljevi paketa Čista energija za sve Evropljane se navode s namjerom prezentiranja ambicija i usmjerenosti zemalja članica EU. S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije realizirala sve obaveze iz Drugog energetskog paketa, kao ni obaveze iz Trećeg energetskog paketa, a da evropske zemlje poduzimaju mjere na postizanju izrazito ambicioznih ciljeva paketa Čista energija za sve Evropljane, evidentan je slab napredak i sporost Bosne i Hercegovine u provođenju reformi. Benefiti reformi dovoljan su motivirajući faktor da se obaveze realiziraju energičnije, a već i otpočinjanje reformskih procesa može biti generator ekonomskog rasta i povećanja investicija i izvan ovog sektora, poručili su iz DERK-a.

Kada su u pitanju predstojeće reforme za BiH, iz DERK-a kažu kako je 10. novembra 2020. godine potpisana Sofijska deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, čime su se zemlje regije obavezale da će provoditi mjere za razvoj ekonomije, energije i mobilnosti, biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane te za sprečavanje klimatskih promjena i zagađenja.

- Prvi konkretni koraci će biti podsticanje takse na emisiju ugljendioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj. Prioriteti Energetske zajednice u narednoj godini uključuju reforme u energetskom sektoru, razvoj zajedničkog tržišta električne energije i prirodnog gasa, stvaranje obaveznih zaliha sirove nafte i naftnih derivata i razvoj energetske infrastrukture. Posebno se ističe značaj dekarbonizacije, odnosno stvaranja klimatski neutralne Evrope do 2050. godine, kažu iz DERK-a.

Naglasili su i kako se benefiti koje donosi reforma elektroenergetskog sektora teško mogu iskazati kvantitativnim pokazateljima.

- Općenito se može istaći da je primarni cilj kreiranje funkcionalnog, transparentnog i institucionalnog tržišta električne energije koje donosi pozitivne efekte za sve njegove učesnike. Konkretni benefiti se mogu predstaviti kao veća i pravična konkurencija učesnika na tržištu, konzumiranje i efektivnost prava krajnjih kupaca na slobodan izbor snabdjevača, te mogućnost da krajnji kupci postanu istodobno proizvođači električne energije za svoje potrebe (prozjumeri). Ovo se postiže reformskim procesima koji podrazumijevaju ukidanje monopola na tržištu koji imaju inkubenti i razdvajanjem mrežnih djelatnosti (prijenosa i distribucije električne energije i prirodnog gasa) od proizvodnje i snabdijevanja. Drugi ključni pozitivan efekat reforme u elektroenergetskom sektoru bi bio ostvarivanje prava na siguran i zdrav okoliš, uvođenjem čistijih tehnologija u proizvodnji električne energije, smanjenjem emisija stakleničkih gasova u proizvodnji električne energije i transportu itd, kažu u DERK-u.

Marković je također naglasio da je prema dosad urađenom vidljivo da kasnimo umjesto da idemo ukorak sa zemljama regije kad su u pitanju reforme energetskog sektora.

- Još jedan problem koji je pred nama jeste ETS mehanizam, odnosno odluka EU da provodi mjere po pitanju onečišćenja okoline proizvodnjom električne energije kao što su uvođenje C02 taksi i postepeno isključivanje elektrana za koje se smatra da prekomjerno onečišćuju zrak. Što znači da će naša električna energija biti manje konkurentna jer će zemlje EU koje uvoze tu energiju morati na tu energiju nametnuti porez, kazao je Marković.

Obnovljivi izvori


Iz FERK-a su također naglasili kako je uvođenje električne energije iz obnovljivih izvora u redovne tokove važno, ne samo kao ispunjenje obaveza koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti na putu ka EU već i sa aspekta osnaživanja proizvodnog kapaciteta i očuvanja sigurnosti elektroenergetskog sistema u konačnici.

Može se reći da je proces reformi energetskog sektora dugotrajan i zahtjevan, a BiH bi trebala biti aktivnija na tom putu, jer smo u proteklim godinama u više navrata dobijali sankcije od Energetske zajednice upravo zbog neispunjavanja preuzetnih obaveza. Ukoliko ne želimo da i dalje budemo najlošiji od svih đaka, vrijeme je da se ozbiljnije pozabavimo reformom energetskog tržišta, pogotovo kad uzmemo u obzir obilne prirodne resurse za proizvodnju električne energije, ali i činjenicu da smo izvoznik električne energije broj jedan u jugoistočnoj Evropi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik