Energetika - Hrvatska

Hrvatska ima zaliha nafte i naftnih derivata za 70 dana prosječne potrošnje

Budući da neki analitičari najavljuju da bi, ako iranska kriza preraste u oružani sukob, mogli neko vrijeme nastati problemi u opskrbi naftom, pitanje je može li Hrvatska izdržati eventualne poteškoće u uvozu nafte.

Stručnjaci tvrde da nema puno razloga za strah. Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) trenutačno, kako smo doznali, ima zalihe nafte i naftnih derivata za otprilike 70 dana prosječne potrošnje. Zalihe nafte i goriva u svojim spremnicima ima i Ina te druge naftne tvrtke, a Ina oko 20 posto nafte proizvodi na svojim poljima u Hrvatskoj.

Držanje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, kao mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu Hrvatske u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, zbog izvanrednih poremećaja opskrbe predviđeno je Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata. HANDA će, u skladu sa zakonskim obvezama, do 31. srpnja imati obvezne zalihe dovoljne za devedesetodnevnu prosječnu potrošnju.

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima s najviše razine u zadnjih devet mjeseci zbog slabih gospodarskih podataka iz Europe i Kine koji dovode pod znak pitanja izglede za gospodarski rast, a time i za potražnju za naftom.

Na londonskom se tržištu, kako javlja Reuters, cijena barela nafte spustila za 54 centa na 121,12 dolara, nakon što je u utorak u vrijeme zatvaranja burze dosegla 121,66 dolara, što je bila najviša razina od svibnja prošle godine. Istodobno je na tržištu u New Yorku cijena barela nafte smanjena za 46 centi, na 105,84 dolara, nakon što je prethodnog dana dotakla najvišu razinu od lanjskog 4. svibnja, kada je bila 105,84 dolara za barel.

Taj pad cijena »crnog zlata« treba zahvaliti i podacima instituta Markit da su se aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone u veljači neočekivano smanjile, potpirujući time strah od nove recesije. S druge strane, izvješće međunarodnog bankovnog diva HSBC-a pokazalo je da su i aktivnosti u kineskom proizvodnom sektoru u veljači smanjene četvrti mjesec uzastopce, a nove izvozne narudžbe naglo su potonule zbog dužničke krize eurozone. To je ojačalo strah u vezi s potražnjom za gorivom u drugom najvećem potrošaču energenata u svijetu, navode analitičari.

Pad cijena nafte bio bi vjerojatno i veći da nema optimističnih očekivanja. Analitičari, na primjer, očekuju da će Kina nastaviti ublažavati svoju monetarnu politiku kako bi poduprla gospodarski rast, što bi potaknulo i potražnju za robama u drugom najvećem gospodarstvu svijeta. Loše vijesti vezane uz cijene nafte, a time i naftnih derivata, stigle su u srijedu i iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koja je oštro kritizirala Iran zbog toga što nije postignut dogovor o nastavku pregovora o njihovu spornom nuklearnom programu koji, prema ocjeni Zapada, ima vojnu, a ne isključivo mirnodopsku namjenu.

Naime, to će vjerojatno povisiti ionako veliku napetost između Irana i zapadnih sila, koje su u posljednje vrijeme pojačale sankcije protiv iranskog režima, a Izrael i SAD nisu isključili mogućnost uporabe sile ako sankcije ne zaustave Iran u proizvodnji atomske bombe. U tom bi slučaju, prema očekivanju stručnjaka, cijene nafte bile katapultirane prema razinama od 150 pa i 200 dolara za barel te bi i cijene goriva u Hrvatskoj mogle znatno porasti sa sadašnje rekordne razine na čak 14-15 kuna za litru.

Inače, predsjednik iranske državne naftne tvrtke NIOC-a Ahmad Galebani najavio je da će Iran prekinuti prodaju nafte i drugim europskim zemljama, a ne samo Francuskoj i Velikoj Britaniji, nastavi li se Europa "neprijateljski ponašati" prema Teheranu. EU trenutačno kupuje oko 20 posto iranskog izvoza nafte.

Cijene nafte dižu i spekulacije povezane s iranskom krizom, izjavio je izvršni direktor velike francuske naftne kompanije Total. Naime, 'brokerska galama' zbog toga hoće li embargo utjecati na cijene nafte upravo je ono što utječe na njezine cijene.

Ni u SAD-u cijene benzina nikad nisu bile tako visoke u ovo doba godine, a stručnjaci očekuju da bi do kraja travnja sa sadašnjih u prosjeku 0,9 dolara mogle porasti do 1,12 dolara za litru.