Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje biomase čime se mogu postići velike gospodarske, energetske i ekološke koristi. Konkretno, povećanim korištenjem obnovljivih izvora energije, pa tako i biomase, olakšalo bi se ispunjavanje hrvatskih obveza kao buduće članice EU-a da do 2020. za 20 posto smanji emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, te da 20 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora, kao i potaknulo zapošljavanje u gospodarstvu. U Hrvatskoj je trenutačno na raspolaganju oko 3,75 milijuna prostornih metara šumske biomase, koja se može energetski iskorištavati. Šume i šumska zemljišta obuhvaćaju gotovo 2,6 milijuna hektara ili 45,6 posto površine Hrvatske. Veliki potencijal biomase krije se i u 42 rasadnika kojima gospodare Hrvatske šume i brojnih privatnici. U ukupnoj količini šumske biomase, udjel ogrjevnog drveta je oko 2 milijuna prostornih metara, šumskog ostatka oko 0,75 milijuna prostornih metara, a drvnih ostataka (otpada u drvnoj industriji) oko milijun prostornih metara.
Hrvatska ima veliki potencijal za korištenje biomase čime se mogu postići velike gospodarske, energetske i ekološke koristi, istaknuto je u četvrtak na seminaru "Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - biomasa" koju je u Zagrebu organizirala tvrtka Energetika marketing.
Konkretno, povećanim korištenjem obnovljivih izvora energije, pa tako i biomase, olakšalo bi se ispunjavanje hrvatskih obveza kao buduće članice EU-a da do 2020. za 20 posto smanji emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, te da 20 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora, kao i potaknulo zapošljavanje u gospodarstvu, naglasio je Davor Škrlec, pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode.
Prema riječima Željka Zečića, profesora na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, u Hrvatskoj je trenutačno na raspolaganju oko 3,75 milijuna prostornih metara šumske biomase, koja se može energetski iskorištavati.
Šume i šumska zemljišta obuhvaćaju gotovo 2,6 milijuna hektara ili 45,6 posto površine Hrvatske. Veliki potencijal biomase krije se i u 42 rasadnika kojima gospodare Hrvatske šume i brojnih privatnici. U ukupnoj količini šumske biomase, udjel ogrjevnog drveta je oko 2 milijuna prostornih metara, šumskog ostatka oko 0,75 milijuna prostornih metara, a drvnih ostataka (otpada u drvnoj industriji) oko milijun prostornih metara.
No, šumska drvna biomasa samo je jedna, doduše najzastupljenija vrsta, jer postoje i druge pa je ukupna količina biomase još veća.
Loše je što se tako veliki potencijal zasad nedovoljno koristi, a i to uglavnom kao ogrjevno drvo. Dosad su sagrađena samo dva kogeneracijska postrojenja za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije ukupne snage 5,7 megavata (u Hrastu iz Strizivojne i varaždinskom Univerzalu) dok je treće u Udbini tek u probnom radu, kaže Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva.
Osim toga, postrojenja ukupne snage 16,7 megavata imaju ugovor o otkupu električne energije kao povlašteni proizvođači, a za postrojenja ukupne snage 55 megavata u tijeku je ishođenje potrebnih energetskih odobrenja.
To bi se, međutim, trebalo poboljšati jer se priprema revizija postojećih tarifnih sustava i pravilnika kako bi se olakšala procedura i potaknulo veće korištenje obnovljivih izvora energije pa tako i biomase. Time želimo postići energetske, socijalne, okolišne te gospodarske efekte kao što je veće zapošljavanje, dodao je Raguzin.
Na simpoziju je upozoreno i na apsurd da se u Hrvatskoj subvencionira proizvodnja peleta jer stvaraju puno manje stakleničkih plinova u odnosu na ostale energente, a onda se veći dio izvozi. O veličini mogućeg posla s biomasom svjedoči podatak da će samo u Njemačkoj ove godine biti instalirano oko 180.000 peći na pelete, što s vrijednošću goriva 'teži' oko dvije milijarde eura.