Energetika - Bosna i Hercegovina

Ne možemo priuštiti ulaganja u obnovljive izvore energije

Energetske kompanije koje se bave maloprodajom energije moraju potražiti nove poslovne modele upotrebom pametnih tehnologija, većim uključivanjem korisnika i programima energetske učinkovitosti kojima će privući kupce, kazao je Tomaž Orešič, direktor finske tvrtke VaasaETT. Ali za industrijske kupce cijena je još uvijek ključna, dodaje on u istraživanju koje je proveo Biznis plus.

Konkurencija

U regiji, osim slovenačkog, potpuno jej liberalizovano tržište Hrvatske u skladu s trećom evropskom energetskom direktivom. U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji tržište je djelimično liberalizovano i dobavljača mogu slobodno birati samo industrijski i poslovni kupci. Za kućanstva se tržište, u skladu s obavezama država Energetske zajednice, otvara 1. januara sljedeće godine.

Hrvatska je postala vrlo konkurentno tržište koje se prilično razvija. Također je atraktivno, veće od slovenačkog, ima i dosta potencijala i sigurno će ga se još neko uhvatiti, vjeruje Orešič koji vidi dinamiku i na srbijanskom tržištu.

"Kod srbijanskih domaćinstava slično je kao u Sloveniji za vrijeme otvaranja tržišta za kućanstva 2007, kada je bila tadašnja regulisana cijena znatno niža od realne tržišne. U to vrijeme novi igrači nisu mogli ući na tržište i tek značajan pad veleprodajnih cijena nakon početka krize 2009. ispod regulisane cijene tada je omogućio dobavljačima da su sa tržišnim cijenama ušli na tržište maloprodaje. I onda se napravio prostor za konkurenciju", objasnio je on.

Među zemljama u regiji najkonkurentnija mu se čini Slovenija čija će "transformacija tržišta i potreba za novim poslovnim modelima zasigurno privući nove tvrtke koja će tamo tražiti svoje mjesto."

Otvaranje tržišta obično dovodi do gubitka dijela potrošača, ali i otvara mogućnost za dobavljače, za sticanje novih kupaca iz drugih područja, stvaranje prihoda na tržištima drugih zemalja ili putem veleprodaje, kažu u Elektroprivredi BiH (EPBiH).

"Prosječna cijena električne energije za kupce EPBiH trenutno je među najnižim u regiji i ocjenjujemo da će novi dobavljači biti privlačni samo određenim kategorijama kupaca, koji su atraktivni zbog načina korištenja energije i predvidljivosti njihove potrošnje", kazali su.

Unatoč liberalizaciji, Elektroprivreda Srbije zadržala je većinu kupaca. Samo mali broj poduzeća odlučili su za drugog dobavljača, iako je EPS samo mjesec nakon otvaranja tržišta, odnosno 31. januara prošle godine, podigla cijenu za 70 posto. U BiH je samo Aluminij Mostar odlučio dio električne energije kupovati na slobodnom tržištu, kažu u EPBiH.

Pametna rješenja

Cijena same električne energije, čiji udio na konačnom računu kućanstava u Sloveniji trenutno iznosi oko 35 posto, više neće biti glavni razlog za mijenjanje dobavljača, predviđa Orešič, jer se i u Sloveniji već bilježi pad zamjena, i to prvi put nakon njihovog rasta koji je započeo 2006.

"Klijenta treba uključiti u vrijednosni lanac opskrbe da opskrbu električnom energijom ne uzima zdravo za gotovo, nego da se osjeća uključenim i svojim ponašanjem doprinosi troškovima potrošnje", sugeriše sagovornik.

Ima još puno potencijala koji potiču rješenja koja danas omogućava tehnologija, te su prakse već raširene u Norveškoj, Velikoj Britaniji i do vrlo razvijene Australije. Potencijal za uštede kroz korištenje pametnih rješenja je velik, ali je pitanje kako tu uštedu predstaviti kupcu i privući ga za saradnju.

U Njemačkoj i Danskoj kućanstva kao potrošači plaćaju dvostruki iznos u poređenju s našim, jer računi za struju sadrže toliko troškova za subvencije za obnovljive izvore. Kako kaže Orešič, to bi u regiji bilo neprihvatljivo i neodrživo, i socijalno gledano.

"I niske cijene onemogućavaju ulaganja u nove proizvodne kapacitete na osnovu ekonomskih temelja, nemoguće je naći investiciju koja bi bila ekonomski opravdana. Osim kada je riječ o investiciji koja je predmet subvencija", objašnjava on. Proizvodni kapaciteti, naime, relativno su stari s relativno niskom učinkovitošću, tako da su i zbog stabilnosti elektroenergetskog sistema potrebne nove investicije, koje su, ponavlja, ekonomski neopravdane.

"Činjenica je da zemlje u regiji, kao i mnoge druge evropske, ne mogu sebi priuštiti takva ogromna ulaganja u obnovljive izvore energije, jer jednostavno kupce ne možemo opteretiti u tolikom opsegu kao u Njemačkoj i Danskoj."