Neophodna veća ulaganja u projekte uštede energije

Bez autora
Mar 26 2013

Ministar građevinarstva i urbanizma u Vladi Republike Srbije Velimir Ilić ocenio je danas na konferenciji “Zaštita životne sredine u Srbiji” da su potrebna veća ulaganja u projekte uštede energije, što će doprineti i većoj proizvodnji i izgradnji mnogo zdravije Srbije. U domaćem građevinarstvu već se primenjuje zelena gradnja, čime se prave ogromne uštede energije. I nova naselja koja su u izgradnji, kao što je naselje “Stepa Stepanović” na Voždovcu, grade se po najnovijim direktivama EU, ali veliki problem Srbije je ekologija, što je plan na kojem se malo radilo poslednjih godina. Neophodne su konkretnije akcije u oblasti zaštite životne sredine, ali one zahtevaju i velika sredstva, koja se mogu dobiti iz fondova i kreditne linije EU. Vlada Srbije usvojila je set zakona iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i akcioni plan iz oblasti obnovljivih izvora energije, koji je direktno povezan sa energetskom efikasnošću.

Neophodna veća ulaganja u projekte uštede energijeMinistar građevinarstva i urbanizma u Vladi Republike Srbije Velimir Ilić ocenio je danas na konferenciji “Zaštita životne sredine u Srbiji” da su potrebna veća ulaganja u projekte uštede energije, što će doprineti i većoj proizvodnji i izgradnji mnogo zdravije Srbije.

Ilić je na konferenciji, koju je organizovala Kancelarija Asocijacije italijanskih privrednika u Srbiji, naveo da se u domaćem građevinarstvu već primenjuje zelena gradnja, čime se prave ogromne uštede energije.

On je istakao da se i nova naselja koja su u izgradnji, kao što je naselje “Stepa Stepanović” na Voždovcu, grade po najnovijim direktivama EU, i upozorio na to da je veliki problem Srbije ekologija, što je plan na kojem se malo radilo poslednjih godina.

Prema njegovoj oceni, neophodne su konkretnije akcije u oblasti zaštite životne sredine, ali one zahtevaju i velika sredstva, koja se mogu dobiti iz fondova i kreditne linije EU.

Državni sekretar Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije Vladan Zdravković podsetio je na to da je Vlada usvojila set zakona iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i akcioni plan iz oblasti obnovljivih izvora energije, koji je direktno povezan sa energetskom efikasnošću.

Izvršena je harmonizacija velikog broj članova zakona sa standardima EU i više od 90 posto njih usklađeno je sa evropskim direktivama, ukazao je Zdravković i najavio da će do kraja godine to biti učinjeno sa svim zakonima, izuzev onih koji su preskupi za srpsku industriju.

On je istakao da je Srbija po pitanju harmonizacije zakona iz oblasti energetske efikasnosti daleko ispred Crne Gore i Makedonije, zemalja koje takođe teže ulasku u EU.

Ambasador Italije u Srbiji Armando Varikio govorio je o pitanjima posvećenim zaštiti životne sredine i izazovima u ovoj oblasti sa kojima se suočavaju zemlje EU, a koji na ovom planu predstoje i Republici Srbiji. Italija je, zahvaljujući članstvu u EU, naučila kako da bude protagonista svetske ekonomije, a standardi koje Unija propisuje ne treba da se posmatraju kao obaveza, već kao mogućnost za dalji razvoj.

Varikio je ocenio da su predstojeći dani jako važni za Srbiju po pitanju članstva u EU, i istakao da Vlada Italije pruža veliku podršku evropskom putu Srbije.

Interesi Italije su korespodentni sa interesima Srbije, zbog čega tražimo način za saradnju, s obzirom na to da u Srbiji postoje velike mogućnosti za ulaganja, tako da nije slučajno to što će Italija do 2015. godine postati najveći partner Srbije u oblasti zaštite životne sredine, poručio je ambasador Italije.

On je ocenio da Srbija ima veliki potencijal u ljudskim resursima, ali i da je neophodno da se pojednostave pravne procedure i da se normativni okviri prilagode preduzetnicima kako bi i same kompanije bile aktivnije.

Predsednik organizacije “Konfindustrija Srbija” Erik Kosuta naglasio je da zaštita životne sredine treba da bude jedan od prioriteta svake države.

Zaštitom životne sredine dobija se i mogućnost ekonomskog napretka. Primer je Slovenija, koja na mesečnom nivou otprema približno 1.200 kontejnera otpada prema Dalekom istoku, što je 25.000 tona otpada plastike i skoro isto toliko otpadnog papira, ukazao je on.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik