Energetika - Bosna i Hercegovina

Obnovljivi izvori energije u BiH: Slabo iskorištene mogućnosti

Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali bi sudjelovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH sa najmanje 40 posto. To je cilj koji je pred ovu državu postavila Energetska zajednica. Međutim, pitanje je da li će ga BiH ispuniti, posebno kada je riječ o energiji biomase.

Postrojenje, prvo u BiH za proizvodnju bioplina iz stajnjaka kod Laktaša u sjeverozapadnom dijelu države, postoji već osam godina. U njegovu gradnju i opremanje uloženo je 300.000 eura. Jedan je to od projekata Caritasa, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, te razvoj i unapređenje stočarske proizvodnje.

Cilj je zaokružiti proizvodnju na farmi - od stočne hrane, uzgoja muznih grla, proizvodnje mlijeka i sira - do iskorištavanja gnojiva na ekološki način za proizvodnju električne energije. Iako je tehnički ispravno, postrojenje ne radi.

"Došlo je sada do nekog nesporazuma tj. različitog tumačenja zakona između regulatora i operatora. Tako da u ovom trenutku postrojenje ne radi. Ukoliko bi radilo, a tehnički je ispravno, kompletna energija bi išla u mrežu i mi je ne bismo mogli koristiti, a s druge strane imamo troškove za održavanje postrojenja", kaže Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač.

Dodatni problem je to što nema državne strategije, ni zakona, kad je riječ o proizvodnji električne energije iz bioplina ili biomase.

"Najveći je problem preglomazni birokratski aparat i što se nama, kao proizvođaču, ne nude rješenja.  Nas tretiraju kao i velike proizvođače električne energije i to predstavlja veliki problem jer od nas zahtijevaju isto što i od njih, a što nema smisla", smatra Budimir.

Državni regulatori električne energije svjesni su problema.

"Kada je u pitanju biomasa, BiH ima određenu kvotu koju bi trebala ispuniti u narednom periodu. Ovdje ostaje pitanje nadležnosti institucija. Državna regulatorna komisija ima malo nadležnosti, a one su većinom na entitetskim komisijama", rekao je Nikola Pejić, predsjedavajući Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Danas je drvo najveći izvor bioenergije, ali mogu biti korišteni i drugi, poput otpadaka drvne industrije i organskih komponenti industrijskog otpada. Čak se i isparavanja sa deponija otpada mogu koristit kao izvor biomase.

Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je gotovo 50 posto teritorija BiH pokriveno šumama, a ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi.

Prema nekim istraživanjima, kada bi se umjesto u izvoz, drvna goriva usmjerila u domaću potrošnju za potrebe grijanja, to bi omogućilo smanjenje uvoza plina za blizu 46 posto što bi, prevedeno, omogućilo uštedu od blizu 56 milijuna eura godišnje.

Svi uključeni slažu se: Mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za BiH, očito, nije problem, ali zakonska regulativa jest.