Energetika - Bosna i Hercegovina

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora: Zakoni usporavaju razvoj

Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali bi učestvovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH namanje 40 posto. To je cilj koji je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Energetska zajednica. No, pitanje je da li će BiH ispuniti cilj.

Zapravo, prvobitni cilj je bio 20 posto i to je cilj kojem teže skoro sve evropske države, ali BiH je već odavno prešla taj prag, te je cilj postavljen na 40 posto.

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za BiH, očito, nije problem, ali zakonska regulativa jeste.

Naime, Bosna i Hercegovina je, prema zahtjevima Energetske zajednice, kojoj je pristupila 2006. godine, trebala usvojiti zakonski okvir o obnovljivim izvorima energije na državnom nivou.

"Kao zemlja potpisnica Sporazuma o energetskoj zajednici na području energetske efikasnosti, BiH je imala obavezu da preuzme Direktivu EU 2006/32/EC u svoj zakonodavni okvir i pripremi Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost do 2011. godine. Sekretarijat Energetske zajednice 3. marta ove godine je poslao pismo Bosni i Hercegovini zbog neuspjeha da u potpunosti preuzme i implementira zahtjeve Direktive o krajnjoj efikasnosti upotrebe energije i energetskih usluga”, kazao je Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Postupak protiv BiH

Direktiva 2006/32/EC definira energetsku efikasnost kao "odnos između dobijenih performansi, usluga, roba ili energije i korištene energije". Uspostavljanjem indikativnih ciljeva i poticaja, kao i institucionalnih, finansijskih i pravnih okvira trebalo bi da se uklone tržišne barijere koje mogu dovesti do sprečavanja efikasnije krajnje upotrebe energije. Adekvatno preuzimanje Direktive osigurava da je krajnje korištenje energije ekonomičnije i efikasnije. Osim toga, Direktiva propisuje stvaranje uslova koji bi omogućili razvoj, promociju tržišta za energetske usluge i za isporuku programa za uštedu energije kao i drugih mjera čiji je cilj poboljšanje krajnjeg korištenja energetske efikasnosti.

Sekretarijat Energetske zajednice je u svojim godišnjim izvještajima o implementaciji više puta naglasio da Bosna i Hercegovina treba poduzeti značajne korake kako bi Direktiva bila preuzeta i provedena. Pismo Sekretarijata EZ-a označava početak pripremnih postupaka protiv Bosne i Hercegovine. Do 3. maja 2014. Bosna i Hercegovina je imala mogućnost da odgovori na dopis i da se izjasni u vezi sa nepridržavanjem sa relevantnim zakonom Energetske zajednice, pojasnio je McGuffie.

A zašto nije odgovorila i zašto nije ispoštovan sporazum o EZ, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je zaduženo za ovu oblast, nismo saznali jer nisu odgovorili na naša pitanja.

Usvajanjem zakonskog okvira i izradom nacionalnog akcionog plana kojim bi se definirala struktura povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te definisali poticaji za ovu vrstu proizvodnje, stekli bi se uslovi za razvoj ovoga sektora. Ovako, pošto nema nikakvog regulatornog okvira, nemoguće je pratiti ispunjenje ciljeva koji se odnose na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora na 40 posto od ukupnog energetskog proizvodnog miksa.

Ipak, nije sve tako sivo. Entiteti su, za razliku od državnog nivoa nešto radili. U Federaciji BiH prošle godine je usvojen Zakon iskorištavanju obnovljivih izvora energije i efikasnoj kogeneraciji. Trenutno je u toku izrada podzakonskih akata kojim će se regulisati učinkovita promocija obnovljivih izvora energije i učinkovitih kogeneracijskih proizvodnih objekata.

U RS-u zakon o energetici iz 2009, uz Uredbu o proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora, predstavlja pravni okvir za proizvodnju i promociju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, kojim su definirani i ciljevi koje treba ispuniti do 2020. godine, te podsticaji za proizvodnju iz obnovljivih izvora. Također, u distriktu Brčko trenutno se radi na usvajanju zakona u ovoj oblasti.

Poticaji za proizvodnju

Iako ne postoji mogućnost praćenja ostvarenja ciljeva u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, za ilustraciju ćemo navesti podatke Asocijacije proizvođača energije iz obnovljivih resursa BiH. Prema podacima APEOR-a, BiH proizvodi od 25 – 32 posto električne energije iz hidroelektrana. Međutim, za zadovoljavanje EU „20-20-20" ciljeva koriste se čisti izvori energije (zelena energija koja se podstiče), a tu spada hidroenergija snage do 10 MW, vjetroenergija, solarna energija, biomasa, kogeneracija..., koji u BiH čine tek nešto više od 1,5 posto ukupne proizvodnje.

Predsjedavajući Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) Mirsad Salkić kazao nam je kako BiH može vrlo lako dostići ciljeve koji su postavljeni, ukoliko ozbiljno pristupi otklanjanju prepreka koje su se pojavile.

Prema njegovim riječima, u oba entiteta poticaji za obnovljive izvore energije idu na teret potrošača i moramo reći da imamo prilično dobre poticaje za obnovljive izvore, što predstavlja dobro okruženje za razvoj proizvodnje iz obnovljivih izvora.

No, ono što je nedostatak, kako kaže Salkić, jeste loš zakonski okvir općenito koji usporava pokretanje biznisa i proizvodnje energije, kao svih drugih djelatnosti. Iako ima mnogo investitora koji su značajne sume novca uložili u obnovljive izvore, loše poslovno okruženje ometa razvoj.