Energetika - Bosna i Hercegovina

Strategija razvoja energetskog sektora i dalje samo na entitetima: Skoro 20 posto BDP-a troši se na energiju

Bosna i Hercegovina na nivou države još nije donijela strategiju razvoja energetskog sektora, što negativno utiče na reputaciju u evropskim programima i onemogućava BiH da učestvuje u Programu inteligentne energije, koja nudi velike mogućnosti međunarodne saradnje u energetskom sektoru, kazao je Azrudin Husika, predsjednik Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Evropu.

Visoki troškovi

Međutim, na tom polju nismo najgori. Kako je Husika kazao, ni ostale zemlje EU nisu do kraja ispunile svoje obaveze.

- Stoga i nije neko veliko čudo što BiH nije ispunila sve svoje obaveze, međutim, ne trebamo biti ni mnogo prepadnuti zato što nismo povećali energijsku efikasnost prema ugovoru o Energijskoj zajednici. To svakako jeste loše za reputaciju države, međutim, mnogo je više šteta za nas same što to nismo uradili jer imamo visoke troškove za energiju, naročito za grijanje. Imamo urađen državni akcioni plan za povećanje energijske efikasnosti, međutim iz političkih razloga još nije usvojen, zato što RS smatra da sva pitanja vezano za energiju treba uređivati na entitetskim nivoima, ali u ugovoru o Energijskoj zajednici to je isključivo obaveza države, tako da je tu nastao neki vakuum u tumačenjima nadležnosti, a vrijeme prolazi, istakao je Husika, te dodao kako to ipak ne znači da se ne radi ništa na energijskoj efikasnosti, jer to sve više postaje tržišna kategorija. Problem je, smatra on, što nema sistemskog pristupa projektima povećanja energijske efikasnosti, tako da se ne može na jednom mjestu naći pregled svih energijskih projekata.

USAID-ov projekt Ekonomija energetske efikasnosti pomaže BiH u promociji tehnologija energetske efikasnosti putem razvoja pilot-projekata u objektima sufinansiranim od  javnog i privatnog sektora. Ovim se povećavaju kapaciteti općinskih partnera iz javnog sektora, zatim malih i srednjih preduzeća, a povećava se i svijest građana o dobrobitima energetske efikasnosti.

- U saradnji sa partnerima smo implementirali mjere energetske efikasnosti na 17 pilot-projekata, od kojih su većina javni objekti. Pilot-projekte smo birali tako da se prikažu različite mjere energetske efikasnosti koje je moguće implementirati u BiH i različite tipove zgrada, od općinskih, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, sportskih dvorana, privatnih kuća, kako bi dobili jednu širu sliku mogućnosti i primjera iz BiH. Rezultati su odlični i veoma smo zadovoljni. Na godišnjem nivou postignute su uštede energije od 2.260 megavata, a emisije CO2 su smanjene za 1.246 tona. To je jednako godišnjoj potrošnji električne energije za 600 domaćinstava i količini CO2 koju ispušta 660 automobila godišnje. Pored toga, ove uštede energije predstavljaju ukupne uštede u novcu od 355.000 KM u jednoj godini. Imajući u vidu da je za implementaciju 17 pilot-projekata bilo potrebno 3,52 miliona, period povrata je u prosjeku manji od 10 godina. Ovi rezultati su jasan pokazatelj da se ulaganje u mjere energetske efikasnosti samo od sebe isplati, nakon čega se u vidu nižih računa i dalje nastavlja štediti, kazao je za Oslobođenje Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog projekta Ekonomija energetske efikasnosti.

Prema najnovijim podacima, kako je kazao Kamenica, gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda BiH troši se na energiju, za razliku od 6,1 posto u SAD-u i oko 4,75 posto u zemljama EU. To je, naime, iznosilo oko pet milijardi KM potrošenih na energiju u 2012. godini. Povećanjem energetske efikasnosti za 20 posto, kako je predviđeno ciljevima EU, u BiH je moguće ostvariti godišnje uštede u iznosu od milijardu KM.

Štedimo novac

Kada je u pitanju osviještenost društva o energijskoj efikasnosti, Husika smatra kako nam troškovi za energiju jasno govore da trebamo raditi na povećanju i svijesti, ali i konkretnog provođenja Ugovora.

- Ne zato što trebamo biti okolinski odgovorni, nego zato što na taj način štedimo naš novac i ostavljamo ta sredstva za ulaganje u neke druge sektore. Mi smo u ovom trenutku energijski efikasni onoliko koliko cijene i troškovi pojedinih energenata dozvoljavaju, a to najbolje vidimo na primjeru Sarajeva i problema kvaliteta zraka zimi. Ljudi ekonomišu, upravljaju troškovima za grijanje na način da koriste ono što im je u tom trenutku na tržištu jeftinije, a to je posljedica toga što država nema mehanizama da podstiče projekte energijske efikasnosti, nego se ljudi snalaze kako znaju, kazao je Husika.

Ovo što sada imamo, dodao je, jeste posljedica niza neplanskih aktivnosti kao što je legalizacija nelegalne gradnje. Nije se, smatra on, smjelo ući u legalizaciju kuća koje nisu završene.

- Kuća koja nema fasadu nije završena, ona je sa energetskog aspekta vrlo rastrošna i ima negativan efekat sa aspekta troškova za grijanje, ne samo za vlasnika nego i za društvo, kazao je Husika.

Energetsku efikasnost, mišljenja je Kamenica, možemo poboljšati, implementacijom tehnologija i praksi energetske efikasnosti u svojim domovima i uredima, kao što su poboljšanje vanjskog omotača zgrade, poboljšanje rasvjete, korištenje obnovljivih izvora energije, ugradnja kotlova na biomasu...

- Veoma je važno i pravilno upravljanje energijom, kojom se može uštedjeti i do 10 posto mijenjajući dnevne navike potrošnje energije uz zadržavanje jednakog nivoa udobnosti, dodao je Kamenica.

Zemlje regiona nisu mnogo odmakle od BiH kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz ugovora o Energetskoj zajednici, a Husika smatra kako je jedna stvar koliko neke države na papiru ispunjavaju obaveze iz ugovora, pa donose neke zakone koje su obavezne da donose, a druga koliko te zakone mogu ispuniti.

- Donosi i BiH takve zakone na entitetskim nivoima. U pripremi je zakon o energetskoj efikasnosti koji će regulisati ovu oblast, ali u samoj implementaciji je problem. Osim Hrvatske, ni druge zemlje u regionu nisu daleko odmakle. Dakle, i kod drugih država ima, slično kao i kod nas, nerazumijevanja problematike, pa onda preuzimaju neke zakonske odredbe i zahtjeve iz evropskih direktiva koje apsolutno nisu provodive niti su primjerene za naše prilike. Donose se neki zakoni čisto da ima zakon, a onda u implementaciji sve ide  teško jer nisu stvoreni tržišni preduslovi za to, zaključio je Husika.

Mreža privrednika

Edukacija je, smatra Nafija Šehić - Mušić, koja je doktorirala ne temu Prilog razvoju i primjeni energijskih indikatora kao instrumenata okolinskog upravljanja u metalskom sektoru BiH, veoma važna na svim nivoima.

- Kada je riječ o industriji, nijedan privredni subjekt nema uveden standard racionalizacije upravljanja i potrošnje energije. Kada bi se oni potakli, i efikasnost kompanija bi bila bolja i bilo bi mnogo manje zagađenja. Također je potrebno, što naši susjedi već imaju, da se uvežu privredni subjekti u jednu mrežu, kako bi im bila omogućena lakša razmjena iskustava, smatra Šehić - Mušić.