Uvozićemo struju za 300 miliona evra godišnje

Bez autora
Aug 22 2012

Ako narednih godina Srbija ne izgradi nijednu novu elektranu, mogli bismo doći u situaciju da godišnje uvozimo oko 10 odsto ukupnih potreba za strujom, što će koštati preko 300 miliona evra godišnje. S obzirom na to da je na rok kraći od pet godina nemoguće priključiti bilo koje novo veće postrojenje na mrežu, a da sadašnje elektrane ne mogu da podmire potrebe, sve je izvesnije da će se ove procene obistiniti. Još nepovoljnija situacija će biti ako zaživi domaća industrija jer će tada rasti potrošnja struje. Izvesno je da će iz godine u godinu uvoz rasti, pogotovo u godinama ekstremno hladnih zima i loše hidrologije. Uskoro neće biti pokrenut neki novi kapacitet, naročito sa ovom cenom struje.

Uvozićemo struju za 300 miliona evra godišnjeAko narednih godina Srbija ne izgradi nijednu novu elektranu, mogli bismo doći u situaciju da godišnje uvozimo oko 10 odsto ukupnih potreba za strujom, što će koštati preko 300 miliona evra godišnje, tvrde stručnjaci.

S obzirom na to da je na rok kraći od pet godina nemoguće priključiti bilo koje novo veće postrojenje na mrežu, a da sadašnje elektrane ne mogu da podmire potrebe, sve je izvesnije da će se ove procene obistiniti.

- Još nepovoljnija situacija će biti ako zaživi domaća industrija jer će tada rasti potrošnja struje. Izvesno je da će iz godine u godinu uvoz rasti, pogotovo u godinama ekstremno hladnih zima i loše hidrologije - kaže Nikola Rajaković, profesor na Elektrotehničkom fakultetu.

Da bi uvoz mogao iznositi oko 10 odsto u narednim godinama slaže se i Maja Turković, ekspert za elektroenergetske sisteme.

- Ne verujem da će uskoro biti pokrenut neki novi kapacitet, naročito sa ovom cenom struje - kaže ona.

Turkovićeva, međutim, ne bi da u ovom trenutku kalkuliše o tome koliko bi uvoz struje mogao da košta Srbiju, jer kaže da će to zavisiti i od toga da li će nuklearke u Bugarskoj i Rumuniji biti zabranjene.

- Struja koja se dobija iz nuklearki je prilično jeftina, a Srbija bi je i uvozila iz tog pravca - dodaje Turkovićeva.

Sagovornici “Blica” se ne slažu sa ocenama da su ulaganja u remont elektrana bila mala, pogotovo u termoenergetskom sektoru.

Rajaković kaže da kada bi se izgradile i sve najavljene hidroelektrane, koje su malih kapaciteta, proizvodnja struje bi u najboljem slučaju bila povećana za 10 odsto.

- Elektrana TENT B3 bi mogla da proizvede od 15 do 20 odsto godišnje proizvodnje struje, a nju najavljujemo više od 10 godina, a završetak projekta Kolubare B više od 20 godina - kaže Rajaković.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik